Rat majmuna u džungli Kibale, naučnici šokirani: "Sve podsjeća na sukob ljudi"

Zajednica od oko 200 čimpanzi koje žive u Nacionalnom parku Kibale u Ugandi podijelila se na dvije zaraćene frakcije, pri čemu jedna grupa pokreće višegodišnju kampanju smrtonosnih napada na drugu.

Ngogo čimpanze se kontinuirano proučavaju već tri decenije, ali posljednjih godina naučnici su posmatrali nasilni raskol koji eskalira godinama.

Od otprilike 2015. godine, ono što je bila jedna kohezivna grupa počelo se polarizirati. Društvene veze su se narušile, susjedstva unutar zajednice su se stvrdnula u zasebne frakcije, a zajednička teritorija postala je sporna granica. Do 2018. godine, raskol je bio trajan.

Ono što je uslijedilo bilo je izuzetno - i uznemirujuće. Manja od dvije grupe - zapadne čimpanze - počele su ciljano napadati teritoriju veće centralne grupe. Tokom sljedećih šest godina ubile su najmanje sedam odraslih mužjaka i 17 mladunaca. I ta brojka je vjerovatno podcijenjena. Dodatnih 14 adolescenata i odraslih muškaraca iz Centralne džungle nestalo je ili neočekivano umrlo između 2021. i 2024. godine, od kojih nijedan nije pokazivao znakove bolesti prije toga.

Danas je zapadna grupa nadmašila svog rivala i postala dominantna sila u džungli.

Nalazi, objavljeni u časopisu Science, podstakli su poređenja s građanskim ratom. Za razliku od međugrupnih sukoba između stranaca, ono što se dogodilo u Ngogou uključivalo je bivše pratioce, njegovatelje i dugoročne društvene partnere koji su se okrenuli jedni protiv drugih.

Naučnici koji stoje iza studije procjenjuju da se takav sukob događa samo jednom svakih 500 godina.

"Jedan od najuvjerljivijih aspekata ovoga je da zaista vidimo ovaj pomak od onoga što biste mogli nazvati 'od prijatelja do neprijatelja'", rekao je za BBC Science Focus glavni autor, profesor Aaron Sandel sa Univerziteta u Teksasu u Austinu. "S tim dobijamo uvid u um čimpanze koji je zaista rijedak."

Studija podržava ideju da grupni identiteti mogu promijeniti i nadjačati čak i duboke društvene veze bez ikakvih etničkih, vjerskih ili ideoloških markera za koje se obično smatra da su u osnovi većine kolektivnog nasilja.

Dodao je da bi podaci o čimpanzama mogli pomoći istraživačima da razviju provjerljive hipoteze o tome šta ljude tjera prema – ili od – takve vrste sloma.

"Ako se usredotočimo na međuljudske odnose i upravljanje sukobima", rekao je, "možda ćemo pronaći efikasnije intervencije za mir."