Priča o Nostradamusu i navodnom proročanstvu o COVID pandemiji

Koronavirus je obilježio 2020. godinu, a kao i za mnoge značajne historijske događaje, pojavila se vijest da je Francuz Mišel de Nostradamus - poznat po navodnim proročanstvima - predvidio baš ovu pandemiju.

U moru nedokazanih tvrdnji, lažnih vijesti i zbunjujućih informacija, navodi se i da su Nostradamusovi stihovi objavljeni 1555. godine u djelu Proročanstvo nagovijestili epidemiju 2020.

„Velika kuga izbiće u pomorskom gradu
Neće prestati dok smrt ne bude osvećena".

Kineski grad Wuhan nije pomorski, ali je pretpostavka da je epidemija potekla s riblje pijace nekima bila dovoljan dokaz da je francuski mistik predvidio COVID-19.

Agencija Reuters je još u aprilu ove godine navela da nisu pronađeni dokazi da je ovo proročanstvo uopšte napisao Nostradamus.

Stefan Gerson, profesor francuskog jezika, francuskih studija i historije na Univerzitetu u Njujorku, rekao je za Reuters da ovaj citat „ne dolazi iz Nostradamusovih Proročanstava, niti iz drugih koje je napisao Nostradamus".

„Proročanstva su generalna, ona nikada nisu precizna i zato je u njih jednostavno učitati kome šta padne na pamet", kaže za BBC psiholog Žarko Korać.

Korać kaže da ne postoji nijedan period u historiji koji ne poznaje „vrijeme proroka", što on povezuje sa znatiželjom ljudi da znaju šta će se događati u budućnosti.

Profesor Gerson također kaže da nije iznenađujuće što se upravo u vrijeme pandemije ponovo pojavljuju lažna Nostradamusova proročanstva.

„Treba imati na umu da su se pošasti ponavljale u Evropi 16. vijeka, dakle tokom njegovog života. Oni su bili jedna od muka o kojima je pisao, u njegovim Proročanstvima postoji najmanje 35 referenci na pošasti", rekao je u razgovoru za Reuters. „Ista stvar se događa više od 400 godina: izmišljena ili izmenjena predviđanja, pod navodnom aurom Nostradamusa, iznova i iznova isplivaju na površinu, delom zbog falsifikovanja, delom zbog potreba masovnih medija i čežnje za redom svaki put kada nešto nepredviđeno preti našem blagostanju".

Dva brata blizanca biće razdvojena haosom

Nije prvi put da se Nostradamusova navodna proročanstva iz 16. vijeka vezuju za današnjicu.

Nakon terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar 2001. godine u Njujorku, internetom je počeo da kruži mail u kome su pisale riječi navodnog Nostradamusovog proročanstva:

„U devetom mesecu prve godine novog milenijuma sa neba će stići Kralj Terora.
Nebo će goreti i vatra će se približiti velikom gradu, gradu Jorka.
Doći će do velikog kolapsa. Dva brata blizanca biće razdvojena haosom, i dok tvrđave padaju naše će se vođe predavati.
Treći svetski rat će početi kada veliki svetski grad počne da gori."

U potpisu je stajalo: Nostradamus, 1654. godine - a to bi značilo da je ove stihove Nostradamus napisao 100 godina posle smrti.

Posle pojave tog maila, primjećen je veliki rast prodaje knjige autora Johna Hoguea Kompletno proročanstvo Nostradamusa za 21. vijek.

Knjiga je 2001. dospjela na listu top deset najporodavanijih na jednoj od najvećih onlajn prodavnica, Amazonu (Amazon.com). 

Ko je bio Nostradamus

Nostradamus je često praktikovao noćnu meditaciju. a navodno je tokom jedne od seansi upao u trans i doživio proročku viziju, piše u jednoj od biografija. Ovaj trenutak je, prema izvorima, označio kraj njegove karijere kao medicinara i definitivno približavanje misticizmu, okultizmu i proročanstvima.

Postoje različiti podaci kada je rođen - jedni navode 14. a drugi 21. decembar 1503. godine. Navodno je predvidio tačan datum sopstvene smrti, ali se, ironično, historiografija do danas nije usaglasila kada je umro - 1. ili 2. decembra 1566. godine.

Ima onih koji vjeruju da je u proročanstvima, između ostalog, najavio Francusku revoluciju, dolazak Napoleona na vlast i uspon Adolfa Hitlera. Drugi tvrde da su to proizvoljna tumačenja djela koja je ostavio za sobom.

„Tu uvek imate mnogo tumačenja i različitih učitavanja, kako kome odgovara. Zapravo je uvek pitanje kome to ide u korist, tako je i sa Nostradamusom", kaže Korać.

Već kao mali, tečno je pored francuskog govorio grčki, hebrejski i latinski jezik. Poznavao je matematiku i astrologiju. Univerzitet u Avinjonu je upisao s 14 godina, ali je već sljedeće morao da ga napusti, jer su vrata obrazovne ustanove zamandaljena poslije izbijanja epidemije kuge.

Nekoliko godina kasnije uspeo je da upiše Univerzitet u Monpeljeu ali ovaj put je izbačen momentalno, jer je drugim studentima prodavao lijekove što je bilo zabranjeno statutom Univerziteta. Pisalo se da je u mladosti pomagao u liječenju od kuge, tražio da se odjeća s oboljelih ljudi spaljuje, a ostaci hrane uništavaju kako pacovi, prenosioci zaraze, ne bi imali šta da jedu.

Navodno je 1525. godine dobio licencu medicinskog radnika.

Imao je osmoro djece.