Novo otkriće: Ljudi su se borili protiv koronavirusa i prije 25 hiljada godina

Drevni koronavirus ili usko povezani patogen pokrenuo je epidemiju među precima današnjih Istočnih Azijata prije otprilike 25.000 godina, ukazuje novo istraživanje.

Analiza DNK od više od 2000 ljudi pokazuje da su genetske promjene kao odgovor na tu trajnu epidemiju akumulirane tokom sljedećih 20-000 godina, izjavio je David Enard, genetičar s Univerziteta Arizona u Tucsonu, na virtualnom godišnjem sastanku Američkog udruženja antropologa.

Nalaz otvara mogućnost da su neki istočni Azijati danas naslijedili biološke prilagodbe koronavirusima ili usko povezanim virusima.

Otkriće otvara put za istraživanje kako geni povezani s drevnim virusnim epidemijama mogu pridonijeti modernim izbijanjima bolesti, poput pandemije COVID-19. Geni s drevnom virusnom historijom također bi mogli pružiti tragove istraživačima koji traže bolje antivirusne lijekove, iako to tek treba pokazati.

Enardova grupa konzultirala je javno dostupnu DNK bazu podataka o 2.504 osobe iz 26 etničkih populacija s pet kontinenata, uključujući kineske Daije, vijetnamske Kinhe i afričke ljude iz Jorube. Tim se prvo usredotočio na 420 proteina za koje je poznato da komuniciraju s koronavirusima, uključujući 332 koji komuniciraju sa SARS-CoV-2, virusom koji uzrokuje COVID-19. Te interakcije mogu se kretati od jačanja imunoloških odgovora do olakšavanja virusu otmice stanice.

Znatno povećana proizvodnja svih 420 proteina, znak prošlih izloženosti epidemijama sličnim koronavirusima, pojavila se samo kod istočnih Azijata. Enardova skupina pratila je virusne reakcije 42 od tih proteina unatrag do otprilike 25 000 godina.

Analiza gena za koje je poznato da orkestriraju proizvodnju tih proteina utvrdila je da su specifične varijante postale češće prije oko 25 000 godina prije nego što su se učestalost izravnale prije oko 5000 godina. Taj je obrazac u skladu s prvobitno snažnim genetskim odgovorom na virus koji je s vremenom nestao, bilo da su se istočni Azijati prilagodili ili je virus izgubio sposobnost izazivanja bolesti, rekao je Enard. Dvadeset i jedna od 42 varijante gena djeluje ili da pojačava ili odvraća učinke širokog spektra virusa, a ne samo koronavirusa, što upućuje na to da je nepoznati virus koji je slučajno eksploatirao slične proteine kao koronavirusi mogao potaknuti drevnu epidemiju, rekao je Enard.

Ova otkrića "pokazuju da su istočni Azijati dugo bili izloženi epidemijama sličnim koronavirusima i da su više [genetski] prilagođeni epidemijama tih virusa", kaže evolucijski genetičar Lluis Quintana-Murci s Pasterovog instituta u Parizu, koji nije bio uključeni u novu studiju.

Enardova otkrića slijede povezane dokaze da niz naslijeđenih varijanti neandertalnih gena povećava rizik od razvoja ozbiljnog COVID-19 kod nekih Južnih Azijata i Europljana, dok drugi mogu pružiti određenu razinu zaštite.