Ekonomsko čudo na jugu Europe: Turisti naviru, zgrade samo niču... Čak je i premijer iznenađen

Bez obzira na skupe energente i nevolje svjetske ekonomije, Španija je prošle godine ostvarila ekonomski rast koji je iznenadio čak i španskog premijera: 5,5 posto. Koja je pouka tog čuda?

Najprije su tu turisti usprkos ratu u Ukrajini i sve skupljih energenata, opet su masovno pohrlili u Španiju. Mallorca, ionako najposjećeniji otok Europe, je prošle sezone bila praktično puna, a slično je bilo i na Kanarskom otoku gdje sezona, zbog blage klime traje još duže.

Dijelom zbog turista koji opet kupuju apartmane i vikendice, ali i zbog domaće potražnje se opet mogu posvuda vidjeti dizalice i živost na gradilištima. Već i to svjedoči kako španskoj ekonomiji dobro ide, piše Deutsche welle.

To pokazuje i španski ured za statistiku: stopa ekonomskog rasta je 2022. bila 5,5 posto, dakle postotak o kojem mogu samo sanjati i mnoge zemlje sjevera Europe.

Naravno, Španija ima još dugi put pred sobom dostići blagostanje građana jedne Njemačke ili Holandije, ali prošle godine je njemačka stopa rasta na jedvite jade dostigla 1,9 posto, prosjek u zoni eura je bio 3,5 posto.

I poskupljenja – jedva ima

Međutim, španski premijer Pedro Sanchez je bio ugodno iznenađen postignutom stopom: "Naša zemlja prolazi kroz krizu bolje nego države u našem susjedstvu." Dapače: MMF procjenjuje kako bi ta zemlja i u ovoj i u slijedećoj godini mogla ostvariti natprosječan ekonosmki rast.

A to znači i više radnih mjesta: stopa nezaposlenosti u Španiji je na najnižoj razini u posljednjih 15 godina, ali je ipak još zastrašujuće velika – 13 posto, u Njemačkoj je 5,7 posto, prosjek u EU 6,1 posto.

Najviše može začuditi stopa poskupljenja: usprkos sve skupljoj nafti i plinu, u Španjiji je ona prošle godine bila 5,5 posto, maltene upola manje nego u Europskoj uniji gdje je bila 10,4 posto. To se nastavilo i u ovoj godini: u zoni eura je u siječnju doduše pala na 8,5 posto, ali Španija i dalje prednjači po dobrim rezultatima.

Doduše prošlog ljeta su i u Španiji cijene odletjele nebu pod oblake sa gotovo 10 posto inflacije, ali Madrid je to divljanje uspio obuzdati. Naravno, i mnogi drugi u Europi se pitaju: kako su to uspjeli?

Životne namirnice, račun za struju, kirija

Kao i obično: tako da je država odriješila kesu i odrekla se nekih prihoda. Država je intervenirala u tržište živežnih namirnica, ali i u kirije i u cijene energenata, dakle u izdacima koji su drugdje ostavili najveću pustoš u novčanicima građana.

Španska gornja granica cijene električne energije je bila pouka: tu se i Europska unija prošlog decembra složila oko „španskog modela". Tamo je ona određena još prošlog ljeta tako da je sad Španija sa jednom od najnižih cijena električne energije u Europi – što sad privlači i inozemne firme kojima je račun za struju bitna stavka.

Španija je tu granicu postavila preko ograničenja cijene za plin koji se troši u termoelektranama jer ne samo da je to zemlja sa najviše LNG terminala u Europi, nego je tu i plinovod iz nedaleke sjeverne Afrike.

I kod kirija je Madrid postavio granicu o kojoj se razmišlja i na drugim mjestima u Europi koji smiju rasti najviše 2 posto godišnje. To je trenutno daleko ispod stope inflacije, a stari je problem u nekom urbanom središtu Španije uopće naći stan.

Dugoročno – i ako se ne grade povoljni stanovi - će možda to samo još pogoršati stanje, ali u 2022. se to pozitivno odrazilo na kućne blagajne.

Skupo za državu, ali ako se isplati...

Početkom ove godine je uvedena još jedna mjera gdje se država potpuno odrekla prihoda poreza na dodanu vrijednost za osnovne životne namirnice: hljeb, brašno, proizvodi od žitarica, ali i za jaja, mlijeko i mliječne proizvode, voće i povrće...

Država je potporom bitno olakšala i javni prijevoz: uvedena je besplatna karta za podzemnu željeznicu, mjesečne pretplatne karte za autobuse i željeznicu su postale upola jeftinije, na Mallroci i Kanarskom otoku je javni prijevoz potpuno besplatan – ali samo za lokalno stanovništvo.

Sve to košta – i to veliki iznos: „Mi smo mobilizovali 45 milijarde eura", objavio je premijer Sanchez ovih dana zastupnike parlamenta. To je visoka cijena, ali ima smisla ako se isplati – većim opsegom ekonomije i prihodi od poreza su viši nego što su ikad bili.

Međutim, to kratkoročno nije dovoljno tako da je koalicijska vlada Sancheza socijaldemokrata i ljevičarske stranke Podemos uvela i „privremeni porez solidarnosti". Njega trebaju platiti banke, energetski koncerni, ali i pojedinci sa vrhunskim primanjima. Jer Španija pouka uspjeha je i stav španskog premijera Sancheza: „Mora biti pravedne podjele tereta".