Arheolozi otkrili blago u gradu pod vodom kojeg porede sa Atlantidom

Arheolozi su otkrili zadivljujuće nove dragocjenosti iz "izgubljenog" egipatskog grada Herakleiona koji je potonuo u Sredozemno more prije više od hiljadu godina.

Iako sve to može zvučati kao radnja novog Indiana Jones filma, rijetka nova otkrića zapravo su pronađena od strane francuskog morskog arheologa Francka Goddia - uključujući zlatni nakit, srebrne posude i Djed - simbol stabilnosti izrađen od poludragog plavog kamena lapis lazulija.

Goddio je sarađivao s Egipatskim ministarstvom za antikvitete i "mapirao i istražio" područje veličine Pariza od 1997. godine.

Zapravo, on i njegov tim su prije više od dvije decenije ponovno otkrili Herakleion u zaljevu Aboukir - kao i dijelove grada Kanopusa.

Goddio je podijelio svoja najnovija otkrića na svojoj web stranici, gdje je napisao: "Otkrivene su dragocjenosti koje su pripadale hramskom trezoru, poput srebrnih ritualnih instrumenata, zlatnog nakita i fragilnih alabasternih posuda za parfeme ili mirise.

Svjedoče o bogatstvu ovog svetilišta i pobožnosti bivših stanovnika luke. Arheološka iskopavanja također su otkrila, duboko ispod područja hrama, podzemne strukture koje podržavaju vrlo dobro očuvane drvene stubove i grede koji potječu iz petog stojeća stoljeća p.n.e."

Herakleion je služio kao najveća egipatska luka stoljećima dok nije potonuo ispod razine mora.

Uspoređivan je s izgubljenim gradom Atlantidom, ali za razliku od Atlantide - koja je gotovo sigurno mit - Herakleion je stvaran i već je istraživan nekoliko puta.

Goddio je također pronašao "uvozne bronzane i keramičke predmete", što, kako kaže, pokazuje da su "Grci koji su smjeli trgovati i naseliti se u grad za vrijeme faraona dinastije Saite (664. - 525. pr. Kr.) imali svoje svetilišta svojim bogovima".

Dodao je: "Prisutnost grčkih plaćenika također se vidi po brojnim nalazima grčkog oružja."

Nova otkrića omogućena su "geofizičkim istraživačkim tehnologijama", što znači da su arheolozi mogli otkriti predmete "zakopane ispod slojeva gline koji su debeli nekoliko metara".

Goddio tvrdi da je grad osnovan oko osmog stoljeća p.n.e. i bio je vitalna luka za zemlju, ali nažalost, u narednim godinama bio je podložan "raznim prirodnim katastrofama", što je rezultiralo njegovim potonućem u Sredozemno more, piše Unilad.