Jedan američki običaj širi se Europom: Mnogima se neće svidjeti

Amerikanci su svoju kulturu napojnica prenijeli i u druge dijelove svijeta, uključujući europske zemlje, gdje je dosad bilo uobičajeno tek zaokružiti račun ili ostaviti sitniš.

Neki restorani počeli su izravno tražiti napojnice od gostiju, što se mnogima ne sviđa.

Običaj ostavljanja napojnice od najmanje 15 posto, karakterističan za američke restorane i ugostiteljske objekte, proširio se i na brojne druge zemlje, među kojima je i Slovenija. U SAD-u već dugo vrijedi pravilo prema kojem poslodavci u restoranima i barovima zaposlenicima mogu isplaćivati plate niže od zajamčenog minimuma, jer se napojnice računaju kao dio njihovih prihoda te se na njih plaća porez. Posebno tokom pandemije koronavirusa i nakon nje praksa ostavljanja napojnica proširila se i izvan ugostiteljstva, postavši toliko raširena da se na nju danas žale čak i sami Amerikanci, navode američki mediji i BBC.

Za jedne prednost, za druge problem

Naravno, ne žale se oni koji napojnice primaju – oni češće ističu da su napojnice premale, osobito kada račune podmiruju strani turisti. U pojedinim turističkim područjima neugodnosti pokušavaju izbjeći tako da napojnicu automatski uključe u račun, što ponekad izaziva nezadovoljstvo među lokalnim stanovništvom, prenosi Metropolitan.si.

Konobari i drugo uslužno osoblje u SAD-u u pravilu posvećuju više pažnje gostima nego u mnogim drugim dijelovima svijeta jer ovise o napojnicama, budući da su njihove osnovne plate često preniske. Uobičajeno je ostavljati napojnicu u restoranima, barovima, frizerskim salonima i taksijima, no tokom pandemije počela se očekivati i na drugim mjestima, primjerice u kafićima bez stolne usluge. U New Yorku se danas napojnica od 20 posto smatra standardom, iako se nekada takav iznos smatrao iznimno velikodušnim.

Iz SAD-a u Europu

Amerikanci su svoju kulturu napojnica prenijeli i u druge dijelove svijeta, uključujući europske zemlje, gdje je dosad bilo uobičajeno tek zaokružiti račun ili ostaviti sitniš. Neki restorani počeli su izravno tražiti napojnice od gostiju, što se mnogima ne sviđa jer smatraju da bi poslodavci trebali sami osigurati poštene plate zaposlenicima.

Širenju kulture napojnica pridonijelo je i digitalno plaćanje. Naime, terminali za kartično plaćanje često automatski pitaju goste žele li dodati napojnicu i u kojem iznosu. Mnogi se pritom osjećaju neugodno pa izbjegavaju odabrati opciju "bez napojnice".

Slični trendovi posljednjih su godina vidljivi i u Sloveniji. Napojnica se tradicionalno smatrala dobrovoljnom nagradom za kvalitetnu uslugu, pa su gosti najčešće zaokruživali račun naviše ili ostavljali nekoliko eura kada su bili posebno zadovoljni. No sve više potrošača susreće se s digitalnim sustavima plaćanja koji ih pri završetku kupnje pozivaju da ostave dodatni iznos.

Sve je očitije da se i u Sloveniji postupno razvija kultura napojnica po američkom modelu.