98 dugotrajnih simptoma COVID-a koji su zabrinuli naučnike

Poznata televizijska sportska novinarka Mirna Zidarić nedavno je na Twitteru objavila kako joj nakon prebolijevanja COVID-19 jako opada kosa. Podsjetimo, Mirna Zidarić se zarazila u lipnju vjerojatno tokom teniskog turnira u Zadru gdje su se koronavirusom zarazili i poznati tenisači Novak Đoković i Borna Ćorić.

Gotovo dva mjeseca nakon zaraze novinarka Zidarić muči se s opadanjem kose, što je posljednjih tjedana jedan od najčešćih simptoma na koji se žale osobe koje su preboljele COVID-19. No, novo istraživanje na 1567 osoba koje se preboljele COVID ukazuje na 98 dugotrajnih simptoma, među kojima su najčešći umor, bol u mišićima i zglobovima, kratkoća daha ili teškoće s disanjem, nesanica, problemi s koncentracijom ili fokusiranjem, glavobolja i anksioznost, piše Jutarnji.hr.

Istraživanje, koje još nije objavljeno u naučnom časopisu, proizašlo je iz Facebook stanice Survivor Corps, online zajednice u kojoj ljudi govore o svojim iskustvima u borbi s Covidom, a vodile su ga dr. Natalie Lambert, izvanredna profesorica medicine na Sveučilištu Indiana, i specijalistica Wendy Chung iz Medicinskog centra Irving Sveučilišta Columbia.

Nove studije

"Mi još uvijek ne znamo kakve dugoročne posljedice COVID-19 ima na zdravlje, na neurološki, kardiovaskularni, gastrointestinalni ili endokrini sustav. I zato ne treba govoriti da je nekakva masovna zaraza dobra vijest, što se ovih dana moglo čuti u medijima", upozorava prof. Branko Kolarić, član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije.

Dosadašnje studije pokazuju da koronavirus ne napada samo dišni sustav, nego utječe na niz organa ili sustava organa u ljudskom tijelu (sistemska bolest).

"COVID-19 je sistemska bolest koja pogađa mnoge dijelove tijela, uključujući mozak. No, detaljan mehanizam kako novi koronavirus pogađa mozak trenutačno nije poznat. To može biti zbog izravnog napada virusa na moždane stanice ili posrednim mehanizmima. Njegovo djelovanje je donekle slično mnogim drugim sistemskim virusima koji također imaju snažne učinke na živčani sustav", rekao je prof. Dimitri Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na Northwestern University u Chicagu.

Neurološki problemi

Kako sve veći broj pacijenata oboljelih od COVID-19 ima neurološke probleme, Dimitri Krainc, svjetski uspješan bivši student Medicinskog fakulteta u Zagrebu, s kolegama na Northwestern Universityju je utemeljio prvu “Covid neurološku kliniku”.

"Budući da se o dugoročnim učincima virusa malo zna, namjeravamo pratiti pacijente s neurološkim problemima kako bismo uvidjeli što se događa tokom vremena. Sveukupno, kod nas je oko 25 posto bolesnika imalo simptome zbog disfunkcije središnjeg živčanog sustava, uključujući vrtoglavicu (17 posto), glavobolju (13 posto), poremećaj svijesti (7,5 posto), akutnu cerebrovaskularnu bolest (3 posto), ataksiju (0,5 posto) i epileptičke napadaje (0,5 posto)", naglasio je Krainc.

Imunolog Zlatko Trobonjača ističe kako postoje brojni dokazi da Covid-19 nije “obična gripica”, nego ozbiljna bolest koja može dugoročno ostaviti značajne posljedice, piše Jutarnji.hr.

"Te posljedice se odnose na kronična oštećenja, naročito srca i pluća, ali i drugih organa poput bubrega, te na razvoj sindroma kroničnog umora. Taj sindrom nastaje najvjerojatnije kao posljedica oluje citokina koji prolaze krvno-moždanu barijeru i oštećuju dijelove mozga. Hipercitokinemija može aktivirati mikrogliju, stanice u mozgu slične makrofazima, koje svojom aktivnošću i svojim proizvodima posreduju moždano oštećenje", pojasnio je Zlatko Trobonjača, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

"Drugi mogući razlog ovog postvirusnog sindroma je oštećenje limfne drenaže iz mozga virusom SARS-CoV-2 koji u mozak, prema svemu sudeći, ulazi kroz sitastu kost, smještenu između nosne i moždane šupljine, a kroz koju prolaze njušni živci, što je također mogući razlog razvoja gubitka osjeta mirisa zbog Covida-19. Kroz sitastu ploču ove kosti odvija se limfna drenaža mozga čiji se poremećaji dovode u vezu s razvojem sindroma kroničnog umora, ne samo u ovoj nego i u drugim virusnim infekcijama poput infekcije Epstein-Barr virusom, uzročnikom infektivne mononukleoze. Sindrom se očituje trajnim umorom u kojem odmaranje ne pomaže, iscrpljenošću i nemogućnošću koncentracije te različitim kognitivnim deficitima. Javljaju se poremećaji sna i bolovi u mišićima zbog čega se poremećaj još naziva “mialgični encefalomijelitis”", naglasio je Trobonjača.

Teški slučajevi

Jedan od vodećih infektologa dr. Vladimir Krajinović s Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu smatra da u slučaju COVID-19 treba razlučiti lakše od teških slučajeva bolesti.

"Mislim kako je najispravnije reći da se radi o potencijalno sistemskoj bolesti jer je u blagim i srednje teškim slučajevima to samo respiratorna bolest, ali u najtežim je sistemska i može se manifestirati kao multiorganska disfunkcija. Međutim, viremija, odnosno prisutnost virusa u krvi je iznimno rijetka, barem prema literaturi. Nakon svake infekcije neko vrijeme zaostanu različite smetnje, ovisno o težini bolesti i komplikacijama. Prema mojem mišljenju, sve je već viđeno i opisano kod drugih virusa", zaključio je, prenose Jutarnji.hr.