Žena je do 36. godine imala 12 tumora: Njeni geni otkrili nešto što naučnici nikad nisu vidjeli

Kad su španski naučnici naišli na čudan slučaj žene koja je doživjela 12 različitih vrsta tumora prije 36. godine života, odlučili su kopati malo dublje kako bi otkrili zašto je toliko "osjetljiva" na rak.

Ova 36-godišnjakinja je prvi put liječena od raka u dobi od dvije godine. U dobi od 15 godina dijagnosticiran joj je rak vrata maternice.

U 20. godini kirurški je uklonjen tumor žlijezde slinovnice. Godinu dana kasnije, imala je dodatnu operaciju uklanjanja sarkoma niskog stepena.

I, dok je prolazila kroz svoje 20-e i 30-e, dijagnosticirano joj je nekoliko različitih tumora.

Ukupno je imala 12 tumora, uključujući pet malignih.

Uz dopuštenje žene i njene obitelji, međunarodni tim istraživača, predvođen Španskim nacionalnim centrom za istraživanje raka, uzeo je uzorke krvi i upotrijebio jednostanično sekvenciranje DNK kako bi promatrao genetske mutacije unutar hiljada pojedinačnih ćelija.

Istraživači su otkrili nešto čudno; ova je žena imala jedinstvenu mutaciju koja ju je učinila sklonijom raku.

Imala je mutaciju u obje kopije gena MAD1L1, što je nezabilježeno kod ljudi. Gen MAD1L1 odgovoran je za ključni dio sistema koji pomaže poravnati hromosome prije nego što se ćelija podijeli. Ranije se sumnjalo da MAD1L1 igra ulogu u suzbijanju tumora.

Mutacije u genu nisu nepoznate – zapravo, članovi njene obitelji imali su jednu. Ali ovo je prvi put da je otkriveno da obje kopije gena nose ovu određenu promjenu. Dvostruka (ili homozigotna) mutacija gena MAD1L1 smrtonosna je za mišje embrije, tako da je vrlo iznenađujuće otkriće kod ljudi.

Kod ove žene mutacija je uzrokovala disfunkciju replikacije ćelija i stvaranje ćelija s različitim brojem hromosoma. Otprilike 30-40 posto njezinih krvnih ćelija imalo je abnormalan broj hromosoma.

Ljudi obično imaju 23 para hromosoma unutar jezgre svake ćelije u našem tijelu. Hromosomi su "paketi" DNK koji dolaze u obliku "X" i formiraju se kada ćelija treba proći kroz mitozu ili replikaciju ćelije. U svakom paru hromosoma, jedan dolazi od majke, a drugi dolazi od oca.

Osobe s rijetkim stanjem zvanim 'mozaička šarena aneuploidija' (MVA) imaju različit broj hromosoma u različitim stanicama, poput mozaika različitih pločica u boji. Ovo stanje može biti uzrokovano zbog više različitih genetskih mutacija.

Osobe rođene s MVA često imaju kašnjenje u razvoju, mikrocefaliju (gdje je djetetova glava manja od normalne), intelektualne poteškoće i slično. Često su predisponirani za rak.

U ovom slučaju žena nije imala intelektualne teškoće i živjela je relativno normalnim životom (s obzirom na broj ciklusa liječenja raka kojima je prošla).

"Još uvijek ne razumijemo kako se ova jedinka mogla razviti tokom embrionalne faze, niti kako je mogla prevladati sve te patologije", kaže Marcos Malumbres, molekularni biolog, koautor i voditelj Grupe za diobu stanica i rak pri Španskom nacionalnom centru za istraživanje raka, gdje je istraživanje provedeno.

Dok uloga aneuploidije nije dobro shvaćena u raku, znamo da oko 90 posto tumora ima stanice raka s dodatnim ili nedostajućim hromosomima. Također znamo da je visok stepen aneuploidije povezan s lošijim ishodima raka.

Studija je otkrila da osobe s aneuploidijom, poput ove žene u studiji, imaju "pojačani imunološki odgovor" koji bi "mogao pružiti nove mogućnosti za kliničko liječenje pacijenata", kažu istraživači.

Ovaj je rad objavljen u magazinu Science Advances.