Vidim Zemlju, veličanstvena je: 53. rođendan leta Jurija Gagarina

Danas se navršavaju tačno 53 godine od historijskoga leta ruskog astronauta Jurija Gagarina, prvog čovjeka koji je odletio u svemir.

Dvanaestog aprila 1961, ovaj 27-godišnjak vratio se na Zemlju, nakon 108-minutnog leta, koji je otvorio doba svemirskih letova s ljudskom posadom. Sletio je na njivu u centralnoj Rusiji, a zapanjeni farmeri ponudili su astronauta hljebom i mlijekom.

Sovjeti su slavili njegov podvig kao najveće nacionalno dostignuće i tako je ostalo u godinama koje su došle, te je propaganda ostavila malo prostora da doznamo više o tome "ko je" zaista bio ovaj istraživač.

Sovjetski kozmonaut i vojni pilot Jurij Gagarin rođen je 1934. u selu Kljušinu kod grada Gžatska (regija Smoljensk). Gžatsk je 1968. preimenovan u Gagarin u čast svom tragično poginulom najslavnijem stanovniku.

Ipak, ono što zasigurno znamo o njemu, jeste da je prvi čovjek koji se usudio sjesti u metalno vozilo zakačeno za raketu, ispaliti se do svemira, lebdjeti u dotad za čovjeka nepoznatom prostoru, svjedočiti u manje od dva sata i izlasku i zalasku sunca, i potom se poput komete u malenoj kapsuli stropoštati nazad. Putovao je brzinom od gotovo 29.000 kilometara na sat, a nakon pet minuta leta izgovorio je prvu, danas povijesnu rečenicu: "Vidim Zemlju, veličanstvena je".

Zbog svega toga, valja mu se diviti.

Žarko je želio ponovno vidjeti svemir, no to mu nije pošlo za rukom. Nakon leta je obučavao druge sovjetske kosmonaute, vodio testove, dobio je i zvanje inženjera astronauta, a bavio se i teorijom astronautike.

Gagarinova rezerva, astronaut German Titov, koji je kasnije postao drugi sovjetski kozmonaut u svemiru, javnosti je ostao relativno nepoznat.

Nažalost, sedam godina nakon što je otvorio novo poglavlje u historiji utrke čovječanstva, poginuo je – srušio se tokom probnog leta sa avionom MiG-15 27. marta 1968.

Nesreća je najvjerovatnije bila povezana s atmosferskom sondom koju je htio izbjeći, navodi se u arhivskim dokumentima koji su objavljeni prije tri godine – treba napomenuti da su se dokumenti o njegovoj smrti sve do tada čuvali u tajnosti, pod oznakom „državna tajna“, što je pokrenulo lavinu glasina o razlogu njegove smrti.

Njegov pepeo pohranjen je u Kremaljskom zidu.