Tehnološko čudo: Kako je računar razvijen krajem 80-ih u Sarajevu konkurisao IBM-u

Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, na početku računarske revolucije, jedna kompanija iz Sarajeva razvila je vlastiti lični računar: Iris PC 16 je čak trebao konkurisati IBM-u .

Energoinvest, osnovan 1951. godine pod vodstvom Emerika Bluma, bio je jedan od najvećih industrijskih sistema bivše Jugoslavije. Osim energetskih i infrastrukturnih projekata širom svijeta, kompanija je veliku pažnju posvećivala inovacijama i razvoju novih tehnologija, što je dovelo i do ideje o proizvodnji vlastitih računara.

Prvi korak bio je model Iris 8, ali pravi iskorak napravljen je 1986. godine s Irisom PC 16. Ovaj računar bio je oko 60 posto brži od tadašnjih IBM modela, imao je dvostruko veći kapacitet memorije s mogućnošću proširenja do 20 megabajta, te viši stepen integracije komponenti, što je povećavalo njegovu pouzdanost.

Zapadni modeli nisu imali afrikate

Posebna prednost bila je i podrška za bosanska slova poput š, đ, č, ć i ž, zahvaljujući dodatnim čipovima u monitorima i printerima – nešto što zapadni proizvođači u tom trenutku nisu nudili. Iris PC 16 mogao se koristiti u različitim oblastima, od bankarskih i poštanskih sistema do CAD dizajna i rada s bazama podataka.

Iako je cijena jednog uređaja iznosila između 7.000 i 8.000 njemačkih maraka, što je tada bio značajan iznos, i dalje je bio povoljniji od američke konkurencije. Zbog toga je potražnja bila velika, posebno unutar Jugoslavije, gdje su ga najviše koristile fabrike Energoinvesta i druga industrijska preduzeća, ali je svoj put pronašao i na inostrana tržišta.

ZOI 1984.

Često se ponavlja priča da su Iris računari bili u upotrebi tokom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu. U stvarnosti, model je u to vrijeme još uvijek bio u razvoju.

Međutim, korišteni su Energoinvestovi terminali, koji su bili povezani s centralnim računarom i koristili su posebno razvijen softver – što je dodatni dokaz visoke tehnološke kompetencije kompanije.

Iris je proizveden u sistemu s niskim investicijskim troškovima i visokim profitnim maržama. Prema Energoinvestu, profit je iznosio preko 200 posto po uređaju.

Ovo je projekat učinilo ne samo tehnološkim, već i ekonomski uspješnim. Uprkos kratkom vremenu proizvodnje, Iris je bio rijedak slučaj u kojem je Jugoslavija tehnološki sustigla Zapad, pa čak i nadmašila ga u nekim aspektima.

Raspadom Jugoslavije i ratom u Bosni i Hercegovini, priča o uspjehu naglo je prekinuta. Proizvodni pogoni su uništeni ili privatizovani, a međunarodna tržišta su izgubljena. Proizvodnja računara u BiH je nestala – ne iz tehničkih, već iz političkih i ekonomskih razloga.

Izložba u Historijskom muzeju

Danas, Iris PC 16, ne samo sačuvan u arhivima već i izložen u Historijskom muzeju Sarajeva, služi kao podsjetnik na eru kada je grad bio centar tehnoloških inovacija.

Posjetioci pokazuju veliko interesovanje za nekoliko preostalih uređaja – simbola vremena kada su znanje, hrabrost i vizija pokretali čitave industrije naprijed. Sam Energoinvest se odavno preusmjerio na svoje osnovne djelatnosti u energetskom i inženjerskom sektoru, navodi njemački Golem.