Šta se nakon COVID-a desi sa zdravljem ljudi koji imaju više od 65 godina?

Kod gotovo trećine (32 od 100) osoba starijih od 65 godina koje su se u 2020. zarazile koronavirusom razvio se barem jedan novi ili trajni zdravstveni problem koji je zahtijevao liječničku pomoć u mjesecima oporavka nakon početne infekcije, a to je 11 više u usporedbi s onima koji nisu oboljeli od COVID-a, rezultati su američke studije objavljene u časopisu British Medical Journal (BMJ).

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem.

Istraživanje su proveli američki naučnici na gotovo 133.000 Amerikanaca starijih od 65 godina zaraženih koronavirusom u 2020. godini i na otprilike jednakom broju osoba koje nisu bile zaražene covidom iz usporednih skupina.

U studiji o učestalosti i ozbiljnosti posljedica (novih zdravstvenih stanja) nakon infekcije COVID-19 među starijima od 65 godina pokazalo se da je gotovo svaki treći pacijent koji je obolio od COVID-a zatražio liječničku pomoć najmanje tri sedmice nakon dijagnoze zbog novog ili trajnog zdravstvenog problema, što je 11 posto veća stopa nego što je uočeno u usporednoj skupini.

U odnosu na usporednu grupu iz 2020, kod pacijenata oboljelih od infekcije COVID-19 uočen je povećan rizik od nastanka niza zdravstvenih problema, među kojima i od respiratornog zatajenja (dodatnih 7,55 slučajeva na 100 osoba), umora (dodatnih 5,66 slučajeva na 100 osoba), visokog krvnog tlaka (dodatnih 4,43 slučajeva na 100 ljudi) i dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja (dodatnih 2,5 slučajeva na 100 osoba), ustanovili su američki naučnici.

Slični su nalazi otkriveni i u slučaju usporedne skupine iz 2019.

Kada su stanje pacijenata oboljelih od COVID-a usporedili sa stanjem osoba prethodno zaraženih ostalim respiratornim virusima, poput virusa gripe, pokazalo se da su novi zdravstveni problemi s respiratornim zatajenjem, demencijom i umorom bili češći nakon oboljenja od infekcije COVID-19.

S obzirom na to da se radi o opservacijskoj studiji, nije moguće utvrditi precizan uzrok, a istraživači priznaju i neka ograničenja u istraživanju, poput mogućnosti da neke dijagnoze možda nisu posljedica novih zdravstvenih problema izazvanih zarazom koronavirusom.

No istodobno upozoravaju da će, s obzirom na više od 357 miliona ljudi zaraženih koronavirusom u svijetu "broj preživjelih s raznim posljedicama nakon akutne infekcije nastaviti rasti".

"Ovi nalazi dodatno ističu širok raspon težih posljedica nakon akutne infekcije virusom SARS-CoV-2. Razumijevanje veličine rizika od razvoja težih kliničkih posljedica moglo bi poboljšati postavljanje dijagnoze, kao i proces liječenja osoba s posljedicama nastalim nakon akutne infekcije virusom SARS-CoV-2", stoji u članku objavljenom u BMJ.

Naučnici zaključuju i da bi rezultati do kojih su došli mogli pomoći pružateljima usluga i ostalim ključnim dionicima da predvide razmjere budućih zdravstvenih komplikacija i poboljšaju planiranje korištenja zdravstvenih resursa.