Rođendan Virginije Woolf

Radiosarajevo.ba
Rođendan Virginije Woolf

Kao žena nemam domovine. Kao žena ne želim domovinu. Domovina je za mene kao ženu cijeli svijet.

Na današnji dan, 25. januara 1882. godine u Londonu je rođena književnica Virginia Woolf, autorica eseja, kratkih priča, predstavnica engleskog modernizma i osnivačica feminističke književne kritike. Rođena je u uglednoj viktorijanskoj intelektualistički nastrojenoj porodici Stephen, a odgajali se je uglavnom privatni učitelji.

Majka joj je iznenada umrla kad je Virginiji bilo 13 godina, te su u to vrijeme zabilježeni njeni prvi psihički problemi, depresije i nervni slomovi koji će se kasnije pogoršavati. Kada joj je 1904. umro i otac, stanje je bilo tako loše da su je morali smjestiti u instituciju.

Godine 1912. Virginia se udaje za izdavača, pisca i društvenoga aktivistu Leonarda Woolfa. Par je bio vezan i profesionalno i privatno, ali su imali otvoreni brak, te je Virginia kasnije imala i vezu sa ženom koja će ostaviti trag na njenu ličnost i djelo, pjesnikinjom Vitom Sackville-West. Uskoro objavljuje svoj prvi roman, The voyage out, koji nije donio veći kreativni prodor, ali je nagovijestio neke od njenih dominantnih tema i vidova izražaja.



Poslije dva romana Noć i dan, 1919. i Jakovljeva soba, 1922. , u njenoj spisateljskoj karijeri slijede velika ostvarenja književnog modernizma: romani Gospođa Dalloway, 1925., Svjetionik, 1927., Valovi, 1931. te zbirke eseja i književnih kritika, Vlastita soba, 1929. i Tri gvineje,  1938.

Zbirke kritika i eseja Virginije Woolf u kojima je zasnovala feminističku književnu kritiku, postaju utjecajniji 70-ih godina prošlog vijeka, kada je i potvrđena kao velika spisateljica.

Vlastita soba je označila prekretnicu u feminističkom promišljanju žena u književnosti, te otkrila da se Woolf bavi pitanjima koje njeno doa nije uspijevalo prevladati, kao što su višestruki rodni identiteti, uređenje društva utemeljeno na patrijarhatu, pacifizam, patriotizam, nacionalizam.

Jedna od rečenica iz Vlastite sobe koja govori koliko se ona zalagala za androginost u umjetnosti je i: "Fatalno je za pisca da stalno misli na svoj spol; isto je tako fatalno živjeti prosto i jednostavno kao muškarac ili žena."

Tijelo Virginie Woolf pronađeno je 18. aprila 1941. u rijeci Ouse, gdje se utopila napunivši džepove kaputa kamenjem. Pored manične depresije koju su godinama pratile suicidne namjere, književni historičari napominju kako je i Drugi svjetski rat bio veliki razlog njenog samoubistva: njen muž Jevrej, a i ona sama, bili su na Hitlerovoj crnoj listi onih koje treba istrijebiti poslije okupacije Engleske.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak