Naučnici simulirali moguću budućnost Zemlje: Situacija je zastrašujuća
Istraživači sa Univerziteta u Ženevi, zajedno s francuskim CNRS laboratorijima, proveli su simulaciju "efekta staklenika", predviđajući dramatičan porast temperatura našeg planeta.
Upozorenje ukazuje na mogućnost "isparavanja cijelog površinskog okeana" Zemlje, što bi rezultiralo dramatičnim porastom globalnih površinskih temperatura.
Ova klimatski nestabilna tranzicija, kako tvrde naučnici, označava podjelu između dvije populacije planeta – umjerenih planeta i vrućih post-runaway planeta. Istraživanjem je pokušala objasniti razliku između Zemlje i rane Venere, koja se često opisuje kao Zemljin "zli blizanac".
Objavljen snimak "dječije igre" u Sarajevu, komentari: "Manje pucalo u ratu"
S obzirom na sličnost u veličini i stjenovitoj strukturi, Venera ima prosječnu površinsku temperaturu od nevjerojatnih 465°C, čineći je neprijateljskom za životu. Venera, iako slična Zemlji, s gustom atmosferom, postala je vidljivo upozorenje na to što se može dogoditi planeti ako se ne poduzmu ozbiljni koraci u borbi protiv klimatskih promjena.
Uprkos činjenici da su plinovi poput ugljendioksida i metana često povezivani s globalnim zagrijavanjem, naučnici naglašavaju ulogu vodene pare kao potencijalnog pokretača efekta staklenika na Zemlji. Povećanje emisija ugljendioksida i metana uzrokuje porast vodene pare u atmosferi, što dodatno potiče efekt staklenika. Ova katastrofalna spirala, kako tvrde, brzo se eskalira.
NASA objavila snimak nevjerovatnog fenomena koji je prekinuo dio radio komunikacije na Zemlji
Glavni autor Guillaume Chaverot sa Univerziteta u Ženevi napominje da postoji kritični prag za količinu vodene pare, iznad kojeg se planeta više ne može ohladiti. Zemlji prijeti nepovratni proces isparavanja okeana, što bi rezultiralo globalnim temperaturama koje bi dosegle nekoliko stotina stepeni. Novi klimatski modeli sugerišu da bi i mali porast sunčevog zračenja mogao potaknuti ovaj zastrašujući proces.
Ova istraživanja također ističu važnost informacija o temperaturi egzoplaneta kako bi se odredilo je li određeni planet potencijalno naseljiv. Émeline Bolmont s UNIGE-a naglašava da proučavanje klime na drugim planetima igra ključnu ulogu u određivanju njihovog potencijala za život. Istraživanje je objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics, javlja Klik.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.