Naučnici otkrili velike posljedice zagađenja: Ovo je katastrofa za nas i cijeli ekosistem
Nova istraživanja pokazuju da zračne hemikalije pronađene u uobičajenim fosilnim gorivima ometaju proces oprašivanja - toliko da mijenjaju način na koji cvijet miriše.
I dok to može imati blagi utjecaj na ljude koji naviknu zastati i pomirisati ruže, uticaj na insekte - koji više ne mogu locirati cvjetove na koje bi sletjeli, posebno noću - je zabrinjavajući, kažu stručnjaci.
"Zagađenje iz ljudske aktivnosti mijenja hemijski sastav ključnih mirisnih signala, mijenjajući ga do te mjere da oprašivači više ne mogu prepoznati i reagovati na njega", rekao je istraživač Jeff Riffell.
Policija blokirala ulaze prema Igmanu: Planina ispunjena posjetiteljima unatoč gužvama
Riffell i drugi naučnici sa Univerziteta u Washingtonu, koji su objavili svoje rezultate u časopisu Science, otkrili su da su nitratni radikali poznati kao NO3 iza ovog fenomena maskiranja mirisa.
Insekti ne mogu locirati cvjetove po mirisu zbog hemikalija koje ih prekrivaju.
Zbog čega zrak u Evropi nikada nije bio suh kao sada?
One potiču iz gasa, uglja, elektrana, kao i drugih izvora energije i prirodnih izvora. "Kada pomirišete ružu, mirišete raznovrsni buket sastavljen od različitih vrsta hemikalija", dodao je Riffell.
"Isto važi za skoro svaki cvijet. Svaki ima svoj miris sastavljen od određenog hemijskog recepta".
Oni su eksperimentirali sa leptirima, koje Riffell opisuje kao imaju pseće super noseve, provjeravajući da li ova krilata bića mogu locirati određene cvjetove koristeći svoj snažan osjećaj mirisa.
Jedna od dvije vrste leptira bila je 50 posto manje precizna, dok druga uopšte nije mogla pronaći izvor cvijeta.
"NO3 zaista smanjuje 'domet' cvijeta - koliko daleko njegov miris može putovati i privući oprašivača prije nego što se razgradi i postane neprimjetan", rekao je Riffell.
Upozorenje čovječanstvu: 'Ovo se nije dogodilo 100.000 godina, naš planet je prošao ključni prag'
Međutim, statistike tokom dana nisu bile tako ozbiljne jer istraživački tim vjeruje da sunčeva svjetlost može smanjiti moć NO3.
Međutim, postoji zabrinutost da oprašivači poput leptira postanu nesposobni da ispune svoje ekosistemsku ulogu.
Riffell je napomenuo da oko 75 posto na više od 240.000 dokumentiranih biljaka zahtijeva intervenciju insekata - i da je oko 70 vrsta oprašivača ugroženo ili u opasnosti.
"Naš pristup bi mogao poslužiti kao putokaz drugima da istraže kako zagađivači utječu na interakcije između biljaka i oprašivača, i da zaista shvate osnovne mehanizme", rekao je istraživač Joel Thornton.
"Potrebna vam je ovakva holistička strategija, posebno ako želite razumjeti koliko je rasprostranjen slom u interakcijama između biljaka i oprašivača - i kakve će biti posljedice", javlja NYPost.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.