Zbog čega zrak u Evropi nikada nije bio suh kao sada?
Međunarodni istraživački tim u saradnji sa bečkim Univerzitetom za prirodne resurse i bionauke (BOKU) je proveo istraživanje o suhoći zraka na osnovu godova u stablima.
Rezultati su pokazali da zrak u Evropi nikada nije bio suh kao sada. To pogoršava suše, povećava opasnost od šumskih požara i predstavlja rizik za šume i poljoprivredu.
Atomi vode igraju važnu ulogu u stvaranju novih ćelija stabala, pa se stoga sadržaj vode može analizirati kroz godove stabala. Za ovo istraživanje su korišteni uzorci različitih vrsta drveća iz različitih okolina i nadmorskih visina. Pomoću ove metode, naučnici su mogli rekonstruisati promjene vlažnosti zraka u Evropi u posljednjih 400 godina.
Direktorica škole iz BiH osumnjičena da je uzimala novac iz blagajne
Istraživanja su dovela do zaključka da je suhoća zraka u 21. stoljeću, u odnosu na predindustrijski period, izuzetno visoka, te da su današnje vrijednosti suhoće zraka uzrokovane emisijama stakleničkih plinova.
Suh zrak crpi više vode iz tla i biljaka, što smanjuje rast drveća i može dovesti do njihovog odumiranja. Isušena vegetacija i suha tla povećavaju opasnost od šumskih požara.
Odmah ćete lakše disati: 5 prirodnih načina da osvježite zrak u prostorijama
Suhoća zraka također ima veliku važnost za poljoprivredu, jer što je ona veća, potrebno je više navodnjavanja. U šumama je ugrožena opskrba stabala i vezivanje ugljika, što dovodi do nestabilne regulacije klime i budućim skladištenjem ugljika u tim ekosistemima, piše Tuzlanski.
Rezultati istraživanja pokazuju hitnost smanjenja emisija i važnost prilagođavanja klimatskim promjenama, obzirom na to da ove promjene ne bi bile moguće bez emisija stakleničkih plinova, odnosno utjecaja čovjeka, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
