Ivan Trajković: Da li smo zaista zavisni od interneta?

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Internet u današnjem obliku postoji tek tridesetak godina, dok se web-interfejs u vidu standardnih web prezentacija koristi malo više od dvije decenije.

U prvim godinama interneta, nisu postojali jasni i široko prihvaćeni standardi izgleda web  prezentacija, pa je devedesetih godina svako mogao da napravi web prezentaciju kako je želio - samo sa tekstom, ili samo sa fotografijama.

Piše: Ivan Trajković, za Radiosarajevo.ba

Takve web prezentacije nisu imale ni veliki broj posjetilaca, jer je internet bio novost, čak i u razvijenim zemljama. Popularnost 'online univerzuma' postaje sve veća nakon 2000. godine i široke dostupnosti brzih internet veza.

Danas više od pet milijardi ljudi ima pristup internetu, dok ga svakodnevno koristi 4,2 milijarde ljudi. Zanimljivo je i da se od 2008. do 2021. godine broj korisnika interneta povećao za više od četiri puta (oko 420 posto), što stručnjaci najviše pripisuju masovnoj dostupnosti smartfona.

Polovina planete je ispred telefona

Svjetska statistika navodi da u bilo kom trenutku oko 460 miliona ljudi širom svijeta koristi svoj telefon, što je gotovo pet posto čovječanstva. Najviše korisnika smartfona ima Kina, oko 814 miliona, zatim Indija sa oko 450 miliona, i SAD sa oko 220 miliona.

Također, treba napomenuti da u zapadnim zemljama ljudi često koristite dva smartfona, te jedan ili dva računara za pristup internetu.

Ovaj fenomen se naziva 'second zone web access', što u svakodnevnom životu znači da korisnici obično koriste jednu vrstu računara na poslu, a drugu kod kuće, ili, na primjer, na poslu kucaju dosta teksta, dok kod kuće na tabletu gledaju crtaće sa svojom djecom.

Ne treba zaboraviti ni da pristup internetu više nije rezervisan samo za 'standardne' uređaje. Tako novi automobili, 4K televizori i razni audio uređaji (web stream) se također za razne funkcije povezuju na internet.

Štaviše, novi automobili srednje i visoke klase imaju i sopstvenu WiFi mrežu (in-car network). Ogroman broj aplikacija, igrica i društvenih mreža, te servisa poput YouTube i Netflixa su također 'web based', što znači da ne funkcionišu bez internet konekcije.

Tokom godina, većina korisnika se je navikla na pretagu online resursa - treba nam informacija, idemo na Google, hranu i prevoz naručujemo preko aplikacija, a ako gledamo film - uključujemo Netflix.

Džemal Ćatić, snimatelj i montažer, kaže da su online video servisi veoma zgodni za praćenje filmova i serija:

"Ja lično više vremena provodim gledajući Netflix ili Disney Plus, zato što je sve na dohvat ruke u bilo kojem momentu, a možeš i napraviti pauzu kad god poželiš, a da ne propustiš ni sekundu sadržaja. Ako želim da se informišem o trenutnom stanju u zemlji i regiji, onda nekad i prebacim na dnevnik neke od televizija, mada i to sada više pratim na društvenim mrežama, pošto su informacije svježije".

Smartfoni umjesto prijatelja

Istraživanja sprovedena u SAD navode da više od dvije trećine Amerikanaca poseduje smartfon, a oko polovine njih dva, pa čak i tri mobilna uređaja. Polovina korisnika smartfona nikada ne gasi svoje uređaje, čak ni kada spava, dok 71 posto drži svoj smartfon pored kreveta.

Sa preko dvije milijarde ljudi koji koriste Facebook, te milijardu i po korisnika TikToka, jasno je i da se zabava u najvećem dijelu preselila na internet.

Također, čak i stariji korisnici, koji nemaju naloge na društvenim mrežama, ipak koriste neku od popularnih aplikacija za dopisivanje i video pozive, poput Whats App, Telegrama ili Vibera.

Zorana Jovanović, akademska master slikarka i predavač, navodi da društvene mreže ipak mogu biti korisne i u procesu obrazovanja, i u prezentaciji umjetničkog stvaralaštva:

"Naravno, one dosta pomažu umjetniku u njegovom radu. I prezentacija slika, grafika i crteža na društvenim mrežama je veoma značajna za samog umjetnika, a na taj način su umjetnici i povezani međusobno, i velika su motivacija jedni drugima.

Iako online svijet mnogo znači umjetniku u prezentaciji svog rada, također vjerujem i da je nemoguće da društvene mreže i virtuelni svijet preuzmu i potpuno zamjene galerije i izložbe".

Studija sprovedena u Nizozemskoj tokom tri godine došla je do podataka da prosječni korisnik više od 300 puta dnevno uzme svoj smartfon, dok oni koji su 'zavisni' od društvenih mreža to čine i više od 500 puta na dan.

Svijet je stigao od samo 300 miliona korisnika interneta do pet milijardi ljudi u online svijetu za samo dvadesetak godina. Većina tehnoloških stručnjaka smatra da će u narednoj deceniji biti preskočen i tzv. 'apsolutni prag dostupnosti', što znači da će internet biti dostupan za preko 90 posto svjetskog stanovništva.

Iako je danas najveći problem kako omogućiti internet konekciju u ruralnim i udaljenim predjelima, koji su obično i veoma rijetko naseljeni, u narednih pet godina satelitski pristup internetu će polako početi da preuzima primat. Projekti poput StarLink, OneWeb i Lightspeed namjeravaju da u orbitu pošalju hiljade malih satelita, koji će internet vezu omogućavati na svakom mjestu na Zemlji.

I američki tehnološki gigant Amazon također ima svoj sličan projekat pod nazivom 'Kuiper'. I Kina radi na svom 'svemirskom internetu', te planira da do 2030. godine bude prva zemlja koja svakom svom građaninu garantuje pristup internetu na cjelokupnoj svojoj teritoriji.

Kineska 'Korporacija za nauku i tehnologiju' (CASC) planira i da satelitska mreža 'Guo Wang' bude operativna već do 2027 godine. Postoje i izvesni planovi da će barem jedna od ovih mreža (najvjerovatnije StarLink) do 2025. biti široko dostupna i na Balkanu.

Na prostoru bivše SFRJ po broju korisnika interneta vodi Slovenija, sa oko 89.4 posto stanovništva. Slijede Srbija i Hrvatska sa oko 82 posto korisnika interneta u ukupnoj populaciji, i BiH sa 75.7 posto.