Ivan Trajković: Rusija zaplijenila 36 satelita!

Radiosarajevo.ba
Ivan Trajković: Rusija zaplijenila 36 satelita!
Foto: Privatni album / Ivan Trajković

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Ruska agresija na Ukrajinu, koja traje više od godinu dana, nije samo poremetila globalni energetski i finansijski sektor, već i druge privedne grane.

Zbog rata u Ukrajini nisu ugrožene samo velike svjetske kompanije i berze, već i milioni ljudi čiji život zavisi od međunarodnih donacija.

Ustavni sud donio odluku: Hoće li SNSD-u biti oduzet mandat četvrtog delegata u Domu naroda BiH?

Ustavni sud donio odluku: Hoće li SNSD-u biti oduzet mandat četvrtog delegata u Domu naroda BiH?

Piše: Ivan Trajković, za Radiosarajevo.ba

I Ukrajina i Rusija su velike izvoznice žita, voća i povrća, a Ujedinjene nacije procenjuju da bi ove godine čak 340 miliona ljudi širom svijeta moglo biti direktno ugroženo neodostatkom hrane ako se ne riješi pitanje izvoza i transporta žita. Još oko 70 miliona ljudi u pod-saharskoj Africi već se suočava sa najvećim humanitarnom krizom u poslednjih 40 godina.

Ukrajinski rat i u svemiru

Ivan Trajković: Ko može da zamijeni Vladimira Putina?

Ivan Trajković: Ko može da zamijeni Vladimira Putina?

Rusija će definitivno zadržati svih 36 satelita Britanske kompanije OneWeb. Ovi sateliti su trebali biti lansirani još početkom prošle godine sa kosmodroma 'Bajkonur' u Kazahstanu, ali je lansiranje bilo odloženo.

Sateliti su već bili montirani u unutrašnjost rakete 'Soyuz', čijim lansiranjima upravlja ruska svemirska agencija 'Roscosmos'. Sateliti su trebali da budu dio svemirske orbitalne mreže za bežični internet, slično projektu 'Starlink' američke kompanije 'Space X', a ukupna vrijednost satelita je veća od 230 miliona dolara. Iako se do sredine prošle godine činilo da će se sporazum postići, ruska strane je vjerovatno bila 'isprovocirana' sankcijama na njen avio sektor. Naime, međunarodne sankcije ne dozvoljavaju Rusiji uvoz ili izvoz bilo kakve aero-svemirske opreme (aerospace equipment), čak ni za zapadne avione, vlasništvo ruskih avio kompanija, a koji saobraćaju unutar Ruske Federacije. 'OneWeb' je u svom saopštenju naveo da je kompanija zabilježila gubitak od '631 posto zbog odlaganja daljih lansiranja'. Predsjednik kompanije Neil Masterson navodi da je 'OneWeb u potpunosti odustao od pokušaja pregovora sa ruskom stranom za vraćanje satelita, ili barem njihovo lansiranje, kako bi se ispoštovao raniji ugovor'.

Šta će Putinu sateliti?

Ruski mediji, pak, navode da je agencija 'Roscosmos' cijelo vreme nudila dogovor, ali je tražila i da joj se odobri vraćanje dijelova za rakete 'Soyuz', koji se nalaze u Francuskoj Gvajani u Južnoj Americi, na kosmodromu kojim upravlja evropska svemirska agencija 'ESA'. Same rakete 'Soyuz' se koriste još od kraja šezdesetih godina, i do sada su imale više od 1500 lansiranja. Trenutno se koristi nova, unapređena generacija 'Soyuz TMA-M', koja ima nove navigacine kompjutere, unaprijeđenu zaštitu od kosmičkih zraka kao i unapređenja samog modula 'TMA-08M'. Raketa takođe služi i za lansiranje letjelice za snabdijevanje 'Progres MS-11', koja je korištena za dostavljanje opreme i hrane na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).

Kompanija 'OneWeb' se sada okreće svom konkurentu na tržištu 'Space X', koji već ima široko razvijen sistem za lansiranje ovakvih satelita pomoću sopstvene rakete 'Falcon 9', kao i ugovoru sa Indijskom svemirskom agencijom, koja takođe ima sistem za lansiranje ovakvih 'sazviježđa' satelita, uz pomoć domaće razvijene rakete 'LVM-3'. Stručnjaci vjeruju i da bi Rusija mogla relativno lako da na zaplijenjene satelite postavi svoj softver, i da ih koristi kao komunikacioni most u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO, Low Earth Orbit). Rusija već ima sopstveni satelitski sistem 'GLONASS', koji osim navođenja (slično američkom sistemu GPS), takođe omogućava i komunikaciju za ruske vojne i državne agencije putem sistema 'FDMA'.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije