Hoće li moćni teleskop Webb otkriti planet na kojem bi mogao biti život?

Jesmo li sami? Pitanje je koje čovjek zagledan u nebo postavlja već milenijumima. 

Epohalno dostignuće moderne nauke, projekt najvećeg i najsnažnijeg svemirskog teleskopa u historiji pod imenom James Webb trebao bi, među ostalima, dati odgovor i na to pitanje.

Zadivljujuće fotografije

Projekt je nastao u saradnji NASA-e i europske svemirske agencije ESA. Teleskop je lansiran prošle godine. Webbov cilj je pokazati ljudima kako je svemir izgledao u vrijeme što je moguće bliže njegovu nastanku prije gotovo 14 milijardi godina, snimiti prve zvijezde koje su zasjale, te istražiti daleke planete…

Nakon tri desetljeća razvoja i utrošenih deset milijardi dolara objavljene ove sedmice su objavljene njegove prve zadivljujuće fotografije udaljenog svemira nakon kojih su mnogi s pravom upotrijebili riječ - božanstveno.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je ovo historijskim trenutkom za nauku.

Naime, svemirski teleskop je snimio fotografiju koju je NASA opisala kao dosad "najdublju i najoštriju infracrvenu fotografiju udaljenog svemira". Fotografija prikazuje skupinu galaksija naziva SMACS 0723 kakve su bile prije 4,6 milijardi godina, objavila je američka svemirska agencija.

"James Webb je ono što NASA naziva 'true evolution' tj. sljedeća generacija u istraživanju svemira. Ovaj svemirski teleskop je nekoliko reda veličine moćniji sofisticiraniji od pređašnjih, poput Hubblea ili sonde Kepler. James Webb bi trebao i da pruži uvid u način formiranja svemirskih Maglina, za koje naučnici smatraju da su mjesta gdje nastaju zvijezde, i kasnije cijela sazviježđa, poput našeg Mliječnog puta", govori za portal Radiosarajevo.ba dugogodišnji novinar i kolumnista specijaliziran za nauku i tehnologiju Ivan Trajković iz Beograda.

Ono što je posebno zanimljivo, prema riječima Trajkovića James Webb će, također, biti usmjeren i na pronalaženje tzv. 'osnove života'.

"Dakle, organskih molekula od kojih je sastavljen živi svijet na Zemlji, a koji su prije nekoliko godina detektovani u ovakvim svemirskim maglinama", objašnjava Trajković.

Na naše pitanje može li “James Webb” dati odgovor na pitanje jemo li samo u svemiru, Trajković veli:

Clouds on another world. @NASAWebb captured the signature of water on giant gas planet WASP 96-b, which orbits a star 1,150 light-years away. For the first time, we've detected evidence of clouds in this exoplanet's atmosphere: https://t.co/63zxpNDi4I #UnfoldTheUniverse pic.twitter.com/f3HOX0HKis

— NASA (@NASA) July 12, 2022

“O tome se, zapravo, i radi - ako se potvrdi postojanje organskih molekula u svemiru, gotovo je sigurno da život postoji i ma drugim mjestima. Američke sonde na Marsu su u par eksperimenata već potvrdile da na Marsu postoji voda u obliku leda, a veoma je vjerojatno da ona postoji i na polovima Mjeseca. Američka sonda Curiosity je već otkrila i prisustvo thiopena, benzena, toluena i malih prostih ugljeničnih lanaca u uzorcima tla sa Marsa. Skoro jednu deceniju se zna da je Mars imao i magnetno polje poput Zemlje, a izvjesno je i da je imao i okeane na svojoj površini“, ističe sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Novi Apollo

Dodaje da James Webb predstavlja i ”sljedeću stranicu” američkog svemirskog programa, koji će na jesen biti dopunjen početkom programa SLS programa (Super Launch System), koga porede i sa čuvenim Apollo programom iz šezdesetih godina.

“Treba dodati i da se NASA, kao i evropska agencija ESA i japanska JAXA umnogome danas oslanjaju na partnerstvo s privatnim kompanijama, poput Space X i Thales Ariane. Kina će sredinom naredne godine lansirati svoju verziju svemirskog teleskopa, nazvanog Xuntian, koji će imati ogledalo nove generacije od dva metra, te će imati polje pregleda svemira za 200 puta veće nego dosadašnji Hubble. I japanska agencija JAXA posjeduje svemirski teleskop AKARI, koji pretražuje galaksije u infra-crvenom spektru slično teleskopu James Webb", naveo je Trajković.

Dokaz da postoji život

We're less than an hour away from a worldwide historic moment – the reveal of the first full-color images from @NASAWebb. Will you join the global watch party? Join the conversation using #UnfoldTheUniverse. Broadcast begins at 10:30am ET (14:30 UTC): https://t.co/9c81seDr3j

— NASA (@NASA) July 12, 2022

Komentator svemirskih istraživanja Ante Radonić iz Zagreba rekao je kao je proučavanje planeta izvan Sunčeva sistema, kao i najstarijih galaktika,  odnosno strukture svemira i njegova širenja - ušlo u novu epohu.

"Gledamo u prošlost do prije čak do 13 milijardi godina što je nevjerojatno. Upravo ovakva velika masa galaksija funkcionira kao gravitacijska leća. Vidite nekakve izobličene slike galaksija koje su još daleko, daleko iza, ali ta tzv. gravitacijska leća povećava te daleke galaksije i njihova slika je izobličena. Tako da mi zapravo usput vidimo nešto što je još dalje od ovog galaktičkog jata koje je ustvari u prednjem planu. To nešto što je fantastično jer nam je Webb teleskop omogućio još dublji prodor, posebno u infracrvenom dijelu spektra. Nikad nismo vidjeli toliko duboko i toliko jasno u tom dijelu spectra", rekao je Radonić za HRT.

Upitan može li James Webb dati odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru Radonić je rekao kako je to moguće.

"This is just one sliver of data that @NASAWebb is providing us."

Astrophysicist Knicole Colon explains the importance of using spectroscopy, and how we can use it to find exoplanets, and even gaze into their atmospheres. https://t.co/63zxpNDi4I #UnfoldTheUniverse pic.twitter.com/ulkxxekwIC

— NASA (@NASA) July 12, 2022

"Potencijalna je mogućnost da nam otkrije planet na kojem bi mogao biti život. Ako otkrije atmosferu nekog planeta, egzoplaneta u kojem ima recimo kisika, metana, dušika i još nekih plinova to bi bio dokaz da nekakav život postoji, iako neće moći dokazati da postoji civilizacija na tom planetu. Već danas su objavljeni podaci o velikom plinovitom planetu gdje su otkrili postojanje vodene pare. Ovaj teleskop će moći raditi analizu kakve atmosfere postoje na planetima koji su udaljeni čak tisuću svjetlonosnih godina od nas", rekao je Radonić.