500 godina Michelangelovih freski u Sikstinskoj kapeli

Michelangelove freske na stropu Sikstinske kapele proslavile su svoj petstoti rođendan, a Vatikan je upozorio da bi jednoga dana mogao ograničiti broj posjetilaca koji ih dolaze pogledati kako bi zaštitio jedno od čuda zapadne civilizacije

Papa Julije II. je 31. oktobra 1512. večernjom misom javnosti pokazao prostoriju u kojoj je Michelangelo radio četiri godine, većim dijelom ležeći na leđima, kako bi završio zadivljujuće freske na stropu. A o njima se odmah počelo pričati u Rimu i do danas se nije prestalo pričati u cijelom svijetu. Problem je u tome što se ponekad čini da je kapela u međuvremenu postala i planetarno šetalište. Sikstinska kapela je bez sumnje najposjećenija prostorija na svijetu.

S porastom masovnog turizma, svake godine pet miliona ljudi, odnosno 20 hiljada dnevno u ljetnim mjesecima, ulazi u kapelu i izvrće vratove gledajući u strop.

Strop kapele, u kojoj se kardinali sastaju kako bi izabrali Papu, uključuje neke od najpoznatijih prizora iz historije umjetnosti - poput slike Boga koji pruža ruku kako bi Adamu dao život.

Ipak, turisti nesvjesno nanose štetu freskama svojim dahom, znojem, tjelesnom temperaturom i prašinom koju unose na obući.

Direktor Vatikanskih muzeja, Antonio Paolucci, izjavio je da ne predviđa ograničenje broja posjetilaca u 'kratkoročnoj ili srednjoročnoj budućnosti', ali da muzej možda neće imati izbora nakon toga.

"Pritisak koji nam stiže od posjetilaca, prašina, znojenje, tjelesne temperature, ugljen-dioksid, mogli bi stvarno u dužem roku oštetiti freske i možda ćemo morati odrediti gornji limit broju posjetitelja. To ćemo učiniti poraste li turizam iznad razumne tolerancije i ako ne uspijemo neki drugi način odgovoriti na problem", dodao je Paolucci.

Po postojećem sistemu, posjetioci mogu unaprijed rezervisati termin za posjet Vatikanskim muzejima ili čekati ispred u dugim redovima, ali, osim radnog vremena, drugih ograničenja na broj posjetilaca nema.

Godine 1994. završen je 14-godišnji projekt obnove kapele u sklopu kojeg su tehničari ugradili isušivače zraka, filtere i uveli mirkoklimatsku kontrolu u kapeli. Međutim, u tih 18 godina broj posjetitelja jako je porastao i taj je zaštitni sistem pod velikim optrećenjem.

Paolucci je rekao da američka multinacionalna kompanija United Technologies testira "novi, visoko tehnološki, radikalni projekt" za zaštitu fresaka od atmosferske štete. Pokaže li se dobrim, sistem bi mogao biti spreman za godinu dana, dodao je.

Paolucci je kazao da je Sikstinska kapela, u koju se Michelangelo vratio 1535. kako bi sljedećih šest godina slikao Posljednji sud iza glavnog oltara, za mnoge "fatalna privlačnost, objekt žudnje". Naglasio je kako bi se morao pronaći način da što više ljudi zadovolji svoju umjetničku želju i da se istovremeno dragocjene freske zaštite od oštećenja.