Bila je prvi supermodel na svijetu, a umrla je u samoći

Radiosarajevo.ba
Bila je prvi supermodel na svijetu, a umrla je u samoći
Bila je voljena, oko nje se sve vrtjelo. Oblijetali su je modni kreatori, novinari, dizajneri. Krasila je naslovnice gotovo svih vodećih svjetskih medija.

Bila je prvi supermodel na svijetu, a njena pojava kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih godina promijenila je modni svijet.

Porijeklom Italijanka, u čijoj ljepoti su se ogledali i irski i velški geni, Gia Carangi je bila toliko popularna da su, onda tek početnicu, Cindy Crawford nazivali “mala Gia”.

Preselivši se 1977. godine iz rodne Philadelphije u New York, Giji je trebalo tek godinu dana da stasa u profesionalnog modela, kojeg su željeli angažirati apsolutno svi urednici i dizajneri, a s njom su najradije sarađivali fotografi Francesco Scavullo, Arthur Elgort, Richard Avedon, Denis Piel i još cijela plejada uglednih likova iz umjetničkih krugova iz 1979. i 1980. godine.

Kobni ulazak u njujoršku elitu

Gia je bila jedini model koji je naslovnicu Cosma ukrasio čak dvaput u istoj godini, a regularno se pojavljivala i u američkom, britanskom i pariškom Vogueu, i to s one najbitnije, prednje strane. Do 1978, Gia je postala najveći svjetski model svoje ere.

Slava joj je donijela status pravog celebrityja i ulazak u njujoršku elitu, pa je tako postala redovni gost kultnog kluba Studio 54, gdje je počela koketirati s drogama. Počela je s marihuanom, a onda su uslijedili kokain i heroin.

U oktobru1978. Gia je imala prvo veliko snimanje s fotografom Chrisom von Wengenheimom. Na snimanju je upoznala kozmetičarku Sandy Linter, u koju se i zaljubila. Naime, jako se puno pričalo o njenoj “agresivnoj” seksualnosti.

Mnogo se pisalo o tome da je pokušavala zavesti djevojke sa snimanja. Ipak, drugi su govorili da je njena seksualna taktika bila više dječija nego predatorska. Iako joj je bilo lako privući pažnju žena, Gia je žudjela za ljubavlju i sigurnošću stabilne veze.

Kako su sve njene veze bile nestabilne i divlje, tako je i Gia sve više padala u pakao droge. Postala je nepouzdana, fotografi su mogli očekivati da se uopće ne pojavi na snimanju ili da nakon snimanja, u dizajnerskoj odjeći ode negdje potražiti drogu.

Njena ovisnost nije bila tajna, ali se neko vrijeme to toleriralo. Napokon, droga nije bila ništa novo u njihovom svijetu žestokih zabava, ali je Gia prekoračila granice prihvatljivog. Osim svog nepouzdanog ponašanja, uskoro je imala tragove igala i upaljene rane na rukama na mjestima gdje je stalno ubrizgavala drogu.

"Jednom nije mogla pronaći drogu u torbi i počela je plakati. Doslovno sam je morao poleći na krevet dok nije zaspala", prisjeća se poznati fotograf Francesco Scavulla jednog snimanja na Karibima.

Do 1980. godine, njena je ovisnost postala potpuno jasna.

Često se ne bi pojavila na fotografiranju, a kada bi se pojavila, zaspala bi dok su je fotografirali. Štaviše, na naslovnici izdanja časopisa Vogue iz novembra1980. godine na njenom su se licu jasno vidjeli tragovi zloupotrebe droga, ispijenjo i umorno lice slavnog modela pokazivalo je koliko je Gia potonula.

Pokušaj rehabilitacije u Philadelphiji

Gia se 1981. vratila u Philadelphiju kako bi pobijedila svoju ovisnost. Pokušaj odvikavanja od droge prekinut se kada je njen dobar prijatelj i fotograf Chris von Wengenheim poginuo u automobilskoj nesreći. Zaključala se u kupaonicu i satima uzimala heroin.

Dok joj je karijera išlo nizbrdo, Scavulla joj je dao posljednju priliku da se vrati na velika vrata i dao joj naslovnicu časopisa Cosmopolitan. Bio je to i njen posljednji pokušaj. Kada je 1983. godine uhvaćena s drogom na snimanju, to je bio kraj njene karijere. Niko više nije želio sarađivati s njom i pala je u zaborav.

Krenula je opet na rehabilitaciju, vratila se u rodnu Philadelphiju i upisala kurs fotografije te počela živjeti smirenijim život. Samo tri mjeseca kasnije, odlazi u Atlantic City i opet počinje konzumirati heroin. Kako bi zaradila za drogu, Gia upada u pakao prostitucije, a sumnja se da je silovana više puta.

Nije prošlo puno vremena i Gia se vratila kući.

Tokom zime 1985., počela je sumnjati da ima AIDS. Kad joj je nekoliko mjeseci kasnije bolest i dijagnosticirana, to je nije iznenadilo. Iako je bila jedna od prvih žena u Americi za koju se zna da je umrla od AIDS-a, bolest je već prodrla u svijet mode i morala je dobro znati što je čeka.

Pretpostavlja se da se virusom HIV-a zarazila preko igle kojom je ubrizgavala heroin.

Kako se situacija pogoršala, njena majka nije dopuštala posjete i boravila je u njenoj blizini sve do Gijine smrti 18. novembra 1986. godine.

Niko nije znao za Gijinu smrt, pa se niko nije pojavio na sprovodu. Tek nakon nekoliko sedmica objavljena je vijest o smrti, koja je izazvala šok u javnosti, prenosi Express.hr

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak