Pet filmova koje treba vidjeti svaka djevojka i žena

Radiosarajevo.ba

„Idemo u kino večeras“ je jedna od čestih rečenica kada je u pitanju večernji izlazak. U kino idemo u dvoje, s prijateljima ili solo, idu u parovi, prjateljice i prijatelji, porodice, djeca, penzioneri , ukratko -  kino je za svakoga. 

Piše: Andrea Vujošević, Cinema City za Radiosarajevo.ba 

Prije gotovo 125 godina braca Lumier su pokrenuli pokretno kino, a tada nisu ni slutili kako će ta projekcija pokrenuti magiju koja traje do danas.

Iako ponekad mislimo da je bolje pogledati film u kućnoj atmosferi, postoji nekoliko razloga zašto idemo i kino i uživamo u njemu.

Jedan od razloga  je svakako veliki ekran koji nemamo kod kuće. Kokice koje jedemo u kinu su izvrsne i ukusnije od kokica napravljenih kod kuće. Jačina zvuka daje poseban ugođaj gledanja filma. Projekcija je u mraku, što nam omogućava da se u potpunosti prepustimo zbivanjima na platnu. Kina su „cool"  i daju posebnu atmosferu od ulaska do izlaska. Tu imamo priliku vidjeti najave novih filmova, spotove, stendye uz koje se slikamo i zabavljamo. U kinu gledamo film sa ostalim ljudima, zajedno se smijemo, zajedno smo u strahu, zajedno iščekujemo i nadamo se. A od svega najdraže je što sjedimo u udobnim stolicama i uživamo u kvalitetnoj slici visoko sofisticirane tehnologije.

Magija  gledanja filma je za svakog drugačiji doživljaj, ali postoje neki naslovi oko kojih su mnogi saglasni da predstavljaju antologiju. 

Postavili smo pitanje našim pratiteljicama na Facebooku koji su to filmovi koje bi preporučili svakoj djevojci i ženi da ih pogleda. Na osnovu vaših odgovora  sastavili smo listu od pet filmova u kojima sve mi možemo pronaći životne poruke koje nas uče, daju nam snagu, emociju,  inspiraciju i  novo iskustvo.

Pet filmova koje treba vidjeti svaka djevojka ili žena . To su filmovi koji su nas inspirisali i potaknuli na razmišljanje. Filmovi koje pamtimo 

Mustang, 2015.
Režija: Deniz Gamze Ergüven

Prekrasan  film koji prikazuje položaj mladih žena u Turskoj, ali se svakako može staviti i u kontekst patrijarhalnog BiH društva. Današnja Turska je moderna zemlja u kojoj su se žene izborile za mnoge slobode ali je to, istovremeno, i  zemlja ekstrema, poput većine zemalja na Balkanu. U filmu spoznajemo kako društvene stege mogu sputati i ograničiti mladu ženu i postavljamo pitanje kako se suprotstaviti takvim ograničenjima. Istoremeno, ovo je film o bezgraničnoj sestrinskoj ljubavi. 

Priča o pet sestara nas vodi kroz sputanost jedne mladosti, sputanost nezrele i nevine seksualnosti.U takvoj jednoj sredini rađa se zajedništvo , ženska snaga za preživljavanjem u svim ograničenjima ali i iskrena želja za nevinom slobodom.

Sinopsis: Početak je ljeta. U jednom selu na sjeveru Turske, Lale i njene četiri sestre se na povratku kući iz škole nevino igraju sa dječacima. Navodna pretjerana intimnost njihove igre izaziva skandal sa nesagledivim posljedicama. Porodični dom djevojčica polako se pretvara u zatvor, školu zamjenjuju instrukcije iz kuhanja i domaćinstva, počinju se ugovarati brakovi. Vođene zajedničkom željom za slobodom, pet sestara se suprotstavlja ograničenjima koja su im nametnuta. 

 
Erin Brokovich, 2000.
Režija:  Steven Soderbergh

Istinita priča malog čovjeka i velikih igrača, u ovom slučaju naftne industrije - ovo je film koji je promjenio svijest mnogih.

Film Erin Brokovich nam je možda potreban danas više nego ikada, kada se igre i prevare dešavaju pokraj nas, a mi ne činimo mnogo. U ovom filmu snaga žene je upotrijebljena na najbolji mogući način. Žena, samohrana majka, bori se da dokaže istinu i pokazuje da je sve moguće. 

Sinopsis: Erin Brockovich je američki igrani film snimljen 2000. godine u režiji Stevena Soderbergha sa Julijom Roberts u naslovnoj ulozi. Po žanru je biografski, a radnja mu opisuje kako je samohrana majka Erin Brockovich, zaposlena kao pomoćnica advokata Edwarda L. Masryja (koga u filmu tumači Albert Finney), imala ključnu ulogu u velikom sudskom procesu protiv kalifornijske kompanije Pacific Gas & Electric te je prisilila da isplati rekordnu odštetu zbog trovanja vode hromom.

 
Brave,  2012.
Režija: Mark Andrews

Iako je ovo animirani film, ipak je vrijedan da ga uvrstimo u listu. Za mlađe genracije, ovo je priča o Meridi Hrabroj, a  za starije još jedna priča o slobodi i empancipaciji. Merida hrabro i odlučno pokušava da se odupre običajima koje nalaže društvo u kojem živi. Merida zapravo gradi svoj životni put, a kroz tu borbu gradi i  svoj odnos sa majkom. Interesantno je kako se  ova heroina,  pomalo divlja i neukrotiva, razlikuje od ostalih Diznijevih likova. Možda je baš lik Meride model današnje generacije djevojaka odvažnih i odlučnih da uspiju u borbi za svoj put.  Manje princeza, a više ratnica!?

Sinopsisi: Još od pradavnih vremena priče o epskim bitkama i mističnim legendama prenosile su se s generacije na generaciju kroz neravne i misteriozne predjele Škotske. Slična će se stvar dogoditi i s Meridom Hrabrom, glavnom junakinjom koja će se suočiti s tradicijom, sudbinom i najžešćom zvijeri. Merida je vješti strijelac i plahovita kćer kralja Fergusa i kraljice Elinor.

Odlučna u tome da sama skroji vlastiti životni put, Merida prkosi stoljetno staroj tradiciji koja predstavlja svetinju gospodarima zemlje: velikom lordu MacGuffinu, nabusitom lordu Macintoshu i mrzovoljnom lordu Dingwallu. Njezina djela uskoro će uzrokovati haos i bijes u kraljevstvu, a nakon što se za pomoć obrati ekscentričnoj staroj Vještici koja joj ispuni zlu želju, Merida će morati otkriti pravo značenje hrabrosti kako bi spriječila kletvu prije nego bude prekasno...

Mona Lisa Smile, 2003.
Režija: Mike Newell

Da li su  ideje o ženskoj slobodi prihvatljve ili još ne, otkriva  filmu Osmjeh Mona Lise . Može li žena, osim društvneih uloga supruge, majke, domaćice, biti i nešto više od toga? Da li želimo da naše kćerke mogu slobodno razmišljati i educirati se? Ovaj film u prvi plan stavlja borbu za ženske slobode i položaj žene u braku i porodici. Iako  se dešava pedesetih godina dvadesetog stoljeća,  pitanje je gdje smo danas. 

Sinopsis: Godina je 1953. Wellesley College je bastion konzervativnih vrijednosti i privilegiranih djevojaka za koje diploma predstavlja način da lakše dođu do uspješnih muževa. U školu dolazi nova profesorica likovne umjetnosti Katherine Watson,  samostalna žena s liberalnim idejama, uz koju uviđamo da ljubav i sreća  različitim ljudima mogu imati različito značenje… 

Hidden Figures, 2016
Režija: Theodore Melfi

Ženska snaga koja razbija rodne sterotipe i predrasude o "muškoj i ženskoj pameti".  Film donosi biografsku priču o  tri briljantna matematička uma čije bi karijere od početka išle uzlaznom putanjom, da su kojim slučajem rođeni  kao bijeli muškarci. A  riječ je o afroameričkim ženama.
 
Sinopsis: Hidden Figures je biografska drama smještena u šezdesete godine prošlog stoljeća u još uvijek rasno podeljenu Ameriku. Priča prati tri žene, zaposlene u analitičkom odjelu NASA-e. Iako su obrazovane, pametne i sposobne, za poslodavce su zapravo nevidljive.  Sticajem okolnosti, sve se dešava u vrijeme kada je u punom jeku trka između SAD i SSSR u svemirskom programu. Matematički um triju žena dovest će ih u središte historijske pozornice. 
 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak