Autor kultnih "Maratonaca" i "Balkanskog špijuna" snimio novi film

Akademik Dušan Kovačević, scenarista, odnosno reditelj kultnih filmova Maratonci trče počasni krug, Balkanski špijun, Sabirni centar, kao i drugih dijela, završio je snimanje novog filma Nije loše biti čovek nastalog po motivima njegove drame Kumovi. 

U razgovoru za RTS otkrio je da se ovaj film naslanja i mogao bi da bude drugi dio Sabirnog centra. 

"Ostala je centralna osnovna priča o prijateljstvu jednog čovjeka i jednog psa, za koju će se kasnije ustanoviti da to baš i nije tačno, da je priča malo komplikovanija. I tu priču sam napisao prije skoro 10 godina. Film je neobičan. Ono što mi je posebno drago, u njemu igraju glumci sa kojima sam radio. Ovo je kao epska priča od skoro pola vijeka. Mira Banjac, Lane Gutović, Branka Katić i Vojin Ćetković igraju taj bračni par o kome se priča cijela priča, a uz njih je još tridesetak izuzetnih glumaca.

To je priča o jednom pjevaču i pjevačici koji će u toj priči nestati, a onda se pojaviti u nekom drugom obliku. A ta pjesma je jedna od nosećih pjesama koju je komponovao Bajaga, i to je priča o dočeku Nove godine i o njihovom nestanku", kazao je Kovačević.

Govoreći o strahu od smrti koja je česta tema njegovih drama, uključujući i kultne Maratonce, Kovačević je istakao kako vjeruje da je pobijedio taj strah.

"Ja sam u djetinjstvu imao vrlo teške i ozbiljne bolesti koje sam preživio i taj strah koji sam tad imao, liječio sam na taj način što sam kao prvi komad napisao tu priču o pogrebnom preduzeću. To je bila jedna vrsta psihoterapije i samoizlječeja i pisanje i jeste to. Ja sam i u mojoj knjizi pjesama napisao jedan stih koji je za mene dosta bitan: Pisanje i čitanje je lekovito i poznato od davnina kao narodna medicina ", rekao je.

Govoreći o radu pozorišta u vrijeme pandemije, istakao je "kako smo se snalazili u hodu".  

"Nismo radili po nekoliko mjeseci kad je bila najveća zaraza. A što se tiče nas privatno, mislim da će ovo svjesno ili podsvjesno ostaviti ozbiljne tragove na svakome od nas", komenitrao je. 

"Ima jedan koji je malo ironičan, a to je: "Nikad se ne zna zašto je nešto dobro". I ova bolest koju sad kolektivno liječimo i čuvamo se od nje, može da opameti civilizaciju i da dođe do, takozvanog, prizivanja pameti. Nadam se da ćemo iz ove nesreće izvući nešto što je nauk za buduće generacije i za naš odnos prema planeti", kazao je Kovačević govoreći o svome životnom motu.