Ne daju mi na poslu na YouTube

Radiosarajevo.ba
Ne daju mi na poslu na YouTube

"Nisam mogao da ti pročitam kolumnu, brane mi na poslu, a kad dođem kući - žena i djeca me ubiše!"

Piše: Elvis J.Kurtović za Radiosarajevo.ba

Ne može vama niko zabraniti internet, Facebook, YouTube (ukoliko neko u Sjevernoj Koreji ne čita sad ovu kolumnu ima "opravdan izostanak"). Ako vam "sistem administrator" to sve blokira - kupite SIM karticu za mobilni internet, donesete svoj laptop na posao... a ako šef i to ne dopušta... LAPTOP ISPOD KOŠULJE PA U WC čitati kolumnu... Znači - ne prihvatam takve izgovore, dragi čitatelji!

Kad neko "zglajza"...

...onda većina okreće glavu od njega, govore da je "još u školi prepisivao i grebao se za užinu", a meni su dragi ljudi koji su i u zlu uz svoje prijatelje. Evo jednog običnog čovjeka, koji daje podršku optuženom gradonačelniku Bandiću u vrijeme kada mnogi koji su mu se nekada ulizivali i grebali se "okreću stranu na koju će pišati u zavisnosti od promjene strane vjetra''.


No ljudi najčešće totalno promjene mišljenje na osnovu neke poluinformacije. Kupovao ja jednom davno milimetarski papir za fakultet u knjižari, a prodavačice na radiju slušaju neku pjesmu koju pjeva Hari Mata Hari (popularni pjevač zabavne muzike u to vrijeme).

"Pojačaj, pojačaj, joj ja njega jako volim!", reče prva prodavačica.
"Šuti, bona, čula sam da vara svoju ženu!", reče druga prodavačica.
"Ma nemoguće, onu finu lijepu ženu što radi kod nas u Direkciji?"
"Jeste, u novinama je bilo da je bio s Doriskom!"
"E, više ga ne volim", reče prva prodavačica, promijeni stanicu na radiju i nastavi razgovor sa mnom:
"Nemamo milimetarski u rolni, može li blok A4?"

Eto kako ljudi lako mijenjaju mišljenje, dragi posjetitelji portala Radiosarajevo.ba! I kakve veze ima muzika i pjesma s nečijim privatnim životom, pogotovo ako su u pitanju gluposti iz nekog tabloida. Htjedoh da uzmem dragog kolegu u odbranu, da kažem da je kod nas pjevača sasvim normalno da, kako se nema vremena i uvjeta, po hotelskim sobama uvježbavamo duete s uvaženim kolegicama poput Doriske... i onda to neko zlonamjeran vidi... uh... Niko ne razumije muzičare, pomislih ja, i iz protesta odoh u drugu knjižaru da kupim još lošiji milimetarski papir od onog koji mi je prevrtljiva prodavačica ponudila.

Noć vještica

Prođe i ovaj "novokomponirani praznik" za koji je moja generacija prvi put čula kada se pojavio istoimeni horor film. Kako biti "u trendu", pokazati da pratiš nove tendencije, da te vrijeme nije pregazilo? Skontao sam!

Po principu "neka svaki dan u godini bude 8. mart", ja sam sebi uveo "neka svaka noć bude Noć vještica" !

Misliti svojom glavom

Detektivsku stranu moje ličnosti prirodno najčešće ispoljavam u oblasti koja me najviše zanima - a to je muzika. Slušateljima Radija Sarajevo sam prije dosta godina objasnio kako je nastala pjesma Strangers in the Night koju je pjeva Frank Sinatra. Ivo Robić i njegov producent i kompozitor Bert Kaempfert imali su svoj poslovni dogovor da Ivo njemu daje svoje kajdanke pune pjesama, Bert njemu isplati novac i poslije te pjesme prepravlja, aranžira i radi s njima šta hoće jer su tada postale njegove.

Igrom slučaja - jedna od tih melodija kasnije je postala svjetski hit, a gospodin Ivo Robić, kao pravi gospodin koji se vjerovatno i u šahu držao pravila "taknuto - maknuto" nije o tome mnogo govorio. Prodao je pjesmu i više nije bila njegova.

Ipak se nedavno na internetu pojavila snimka nakon koje će vam sve biti jasnije

I eto tako... Originalna verzija Strangers in the Night je ODBIJENA SA SPLITSKOG FESTIVALA... :) Misliti svojom glavom i slušati pametne ljude...

Evo šta se desilo "eksplozijom interneta".

Ljudi koji misle svojom glavom mogu komunicirati bez posrednika, bez troškova, bez "referenata za međurepubličku saradnju"... :)

I onda se istomišljenici skupljaju, razmjenjuju informacije, a na primjeru Bosanske piramide sunca vidimo kako stručnjaci kada čuju izlaganja nekih drugih stručnjaka iz drugih oblasti nauke dolaze do novih ideja i spoznaja. Danas je mnogo lakše nego nekada, recimo, da matematičar čuje izlaganje jezikoslovca ili obratno i "da im se upale lampice" za problem o kome razmišljaju. Evo šta se sve više otkriva:

Na ovim našim prostorima osim piramida postoje i prahistorijski rudnici i megalitne građevine koje dokazuju da tu nije bilo ledenog doba i da je bila razvijena civilizacija.

Na ušću rijeke Neretve mnogo ranije od poznatog grada Narone bio je jedan veliki grad koji je do temelja uništen i za koji mnogi, a ne samo Roberto Salinas Price, smatraju da je Troja.

Države koju su postojale u srednjom vijeku na ovim prostorima bile su za ono doba razvijene, imale su dosta zlata i srebra (što i današnjim državama ne bi bilo loše da imaju umjesto da štampaju novac bez pokrića).

Svaka nova civilizacija i vlast koja dolazi negira ono što je bilo prije nje, zatrpava piramide, mijenja imena ulica itd., a veliki dio stanovništva se iseljava.
Za našega života smo vidjeli npr. šta je ostalo od Hidrogradnje i KK Bosna, a možemo misliti koliko je toga bilo u prethodnim milenijima.

Zaključak

Moramo misliti svojom glavom (ja pokušavam... kontam Ivu Robića, a Nikolu Teslu ne kontam - ali ima ko konta!), i shvatiti da je među našim precima bilo izuzetnih ljudi, i da i među nama ima izuzetnih ljudi.

Moramo slušati pametne ljude, kao što sam ja u školi slušao Semira Osmanagića kada bi me prozvao da izađem s časa. On je bio "glavni za kulturu" u školi i "povjerenicima za kulturu" dijelio je karte za kino, za pozorište. Kako ih je nabavljao, nisam znao, samo znam da bi me izvukao nekoliko minuta s časa i dao mi karte, a ja bih se vratio u razred i bio bih glavni u raji s tim kartama, uz uobičajena prenemaganja "tebi ne dam - ti si prošli put dobio!".

I tako ga i danas slušam i pratim šta govori, umjesto da cijelu večer buljim u serije i govorim "ne daju mi na poslu na YouTube"... :)

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak