Bh. firme koje posluju s Iranom mogle bi se naći pod udarom sankcija SAD-a

Nevezano da li je to rat protiv terorizma, nuklearne ambicije Sjeverne Koreje, sporazum o klimatskim promjenama ili pak nuklearni sporazum s Iranom, Trump radi sve suprotno od njegovog prethodnika Baracka Obame.

Upravo iranski nuklearni sporazum predmet je novog spora Trumpa sa ostatkom međunarodne zajednice. Trump je odlučio da se SAD povuku iz iranskog nuklearnog sporazuma, a sada prijeti i Europskoj uniji da će sankcionisati europske kompanije koje budu poslovale s Iranom, kako bi na taj način prisilio Europsku uniju da i ona odustane od sporazuma s Iranom.

U Europskoj uniji uznemireni su zbog odluke Trumpa, dok se američki državni sekretar Mike Pompeo nada da se SAD i EU mogu dogovoriti kako da se odnose prema Iranu.

Bosna i Hercegovina mogla bi također osjetiti posljedice Trumpove odluke, a da li će se naše kompanije koje posluju s Iranom naći na udaru Trumpa i njegove administracije ostaje da se vidi.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, firme iz naše zemlje u 2017. godini ostvarile su izvoz na iranskom tržištu u iznosu od 1.828.208 KM, dok je uvoz iz Irana bio 4.236.507 KM.

Najviše smo izvozili različite kotlove i mašine, proizvode od drveta, vozila i hemijske proizvode, dok smo najviše uvozili plastične proizvode, voće, hemijske proizvode, staklo, tepihe i podne pokrivače itd.

Iako je riječ o izuzetno malom obimu vanjskotrgovinske razmjene, ipak zabrinutost postoji.

Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić, takve sankcije koje dolaze ili iz SAD-a ili Europske unije (EU) zasigurno ne doprinose nečemu što bi obradovalo našu privrednike koji sarađuju s onim zemljama koje su pod sankcijama SAD-a.

“Kao i u prethodnom periodu, pokušat ćemo sarađivati u onim robama koje ne mogu prouzrokovati nešto što će iritirati američke zvaničnike. Nastaviti ćemo izvoz s poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, namještajem i u posljednje vrijeme metalskom industrijom”, rekao je Bojić.

Prema njegovim riječima, iranske željeznice tražile su da im se dostave određene ponude u vezi izvođenja različitih radova, reparacije i izvoza određenih segmenata za prugu.

“Zabrinutost postoji i mi ćemo razgovarati s američkom ambasadoricom u BiH i ostalima da vidimo kako ne bismo, s jedne strane ugrozili naše poslovanje na tom tržištu, a s druge strane da zadovoljimo potrebe naših privrednih subjekata u BiH”, rekao je Bojić.

Nakon što je 2015. godine postignut iranski nuklearni program i nakon što su ukinute sankcije, BiH je krenula u ponovno uspostavljanje poslovnih kontakata u Iranu.

Bojić kaže da je BiH agresivno krenula za ostvarivanjem saradnje.

“Veliki je interes naših privrednih subjekata, posebno proizvođača da bude na tom tržištu. S druge strane, Iran ima isto mnogo svojih poljoprivrednih proizvoda ali i drugih koji su stizali na naše tržište. Tu je i gorivo. Ne možemo reći da se nije krenulo agresivno i progresivno da se uspostavi što bolji kontakt. Želimo napraviti veći obim razmjene roba”, spomenuo je naš sagovornik.

U BiH se svi nadaju da će se između SAD-a i EU postići neki sporazum kako ne bi došlo do sankcija kompanijama i da i naše domaće firme ne bi ispaštale u sukobu velikih sila.