Od danas adaptirani SSP: Da li će domaći poljoprivrednici izdržati konkurenciju

Ovim Sporazumom regulirana je trgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda između naše zemlje i EU. S jedne strane, povećane su izvozne kvote bh. poljoprivrednih proizvoda, no vrata našeg tržišta otvorena su za uvoz mnogih proizvoda bez plaćanja carine.

Pitanje svih pitanje jeste da li će domaći poljoprivrednici moći izdržati konkurenciju jer ne dobivaju poticaje koliko bi trebali, kao poljoprivrednici u EU.

Glasnogovornica Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović-Halilović ocijenila je ranije da adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u osnovi ne mijenja mnogo za poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini, napominjući da su odredbe SSP-a koje reguliraju trgovinu već bile na snazi u okviru Privremenog sporazuma.

S tim se ne slažu u Privrednoj komori Republike Srpske. Objašnjavaju da će SSP izazvati velike štete za poljoprivredne proizvođače i prehrembenu industriju, prema nekim procjenama više od 200 miliona maraka. Zadržavaju se carine na izvoz bh. proizvoda u EU, s tim da su povećane kvote za izvoz vina, šećera i ribe. 

Reakcija Privredne komore je na tragu ogromnog straha poljoprivrednika iz RS-a kojima je nadležno ministarstvo manjeg bh. entiteta obećalo pomoć Njemačke.

Pokazalo se da je Njemačka sprema pružiti tek tehničko-savjetodavnu umjesto novčane pomoći, pa je ostalo da se bh. poljoprivrednici sami bore u neravnopravnoj utakmici.

Najviše su ugroženi proizvođači mlijeka. Dok mljekari iz RS-a računaju na katastrofalan scenarij, njihove kolege iz Federacije smatraju da situacija nije toliko alarmantna.

U izjavi za Fenu predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Federacije BiH Mehmed Nikšić rekao je da stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za proizvođače mlijeka u BiH 1. februara "neće značiti ništa jer je i dosad uvoz bio nekontroliran".

Kada je konkretno riječ o mlijeku, Nikšić kaže da je u javnost plasirana floskula da se SSP-om otvara tržište EU od 500 miliona potrošača za bh. proizvode, dok BiH jedva može proizvesti mlijeko za oko 20 posto vlastitih potreba.

"Nama izvoz nikada nije ni bio problem, već isključivo uvoz jer ne možemo proizvesti ni za vlastite potrebe a navodno ispunjavamo uvjete za izvoz", objasnio je Nikšić.

I iz Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH objašnjavaju da neće svi jednako osjetiti primjenu adaptiranog SSP-a i priznaju da će na udaru biti domaći proizvođači mesa i mlijeka.

"Jedino rješenje za takvu situaciju je ekonomski patriotizam i razvijanje svijesti potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda, jer će uvozni lobi nastaviti svoje aktivnosti kao i dosad", rekao je Nikšić, a vrlo sličnu poruku uputila je i Privredna komora RS-a.