Cijene nafte opet snažno porasle - ovo su cijene na londonskom i tržištu SAD

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle su sedmice snažno porasle, drugu sedmicu zaredom, jer će zbog ublažavanja restriktivnih mjera u vezi koronavirusa potražnja za ′crnim zlatom′ uskoro porasti i jer se proizvodnja u SAD-u brzo smanjuje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila više od 18 posto, na 30,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 33 posto, na 24,74 dolara.

Cijene nafte mjesecima su bile pod pritiskom, skliznuvši na najniže nivoe u 20-ak godina, s obzirom da su zbog koronakrize sve najveće svjetske ekonomije uronile u recesiju, pa je oštro pala i potražnja za ′crnim zlatom′.

No, u posljednja dvije sedmice cijene su znatno porasle jer su trgovce ohrabrile naznake da bi potražnja za naftom uskoro mogla porasti.

Kako se širenje koronavirusa usporava, posljednjih dana mnoge zemlje u svijetu postupno popuštaju restrikcije, što bi trebalo oživjeti ekonomske aktivnosti, dok bi ranije uvedene poticajne fiskalne i monetarne mjere trebale podržati oporavak ekonomija u drugoj polovici godine.

Australija je tako najavila ublažavanje mjera u tri etape, a istim putem kreću i Francuska, pojedine američke savezne države te mnoge druge zemlje. Ublažavanje mjera znači, među ostalim, povratak automobila na ceste u SAD-u, najvećem potrošaču nafte i naftnih derivata u svijetu.

Uz to, podaci pokazuju da se u SAD-u se brzo smanjuje proizvodnja.

U petak objavljeno izvješće kompanije Baker Hughes pokazalo je da je prošle sedmice broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao osmu sedmicu zaredom, za njih 34, na samo 374, najniži nivo od kada se prate ti podaci, jer naftna industrija zbog niskih cijena nafte smanjuje proizvodnju i investicije.

Kompanije u Sjevernoj Americi smanjuju proizvodnju brže nego što se očekivalo, a analitičari procjenjuju da bi do kraja lipnja mogle smanjiti proizvodnju za 1,7 milijuna barela dnevno.

Uz to, zbog prevelike ponude u odnosu na koronakrizom pogođenu potražnju, vodeći proizvođači u svijetu, predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, dogovorili su nedavno najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 miliona barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. maja.

"Tržište je i dalje prekomjerno opskrbljeno, ali rezovi OPEC+ i druga dobrovoljna smanjenja pomažu. Uskoro bi se mogle pojaviti i prve, stidljive naznake oporavka potražnje, s obzirom na postupno ublažavanje mjera blokade", kaže Jason Gammel, analitičar iz Jefferiesa.

No, ima i onih koji očekuju pad cijena nafte.

„Očekujem da će cijene ponovno krenuti prema 20 dolara po barelu jer se pojavljuju sumnje u to da će se sve članice OPEC-a pridržavati dogovorenog smanjenja proizvodnje", kaže Andrew Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates.