Zanimljivi rezultati istraživanja: I spora vožnja može biti opasna!
Ljudi koji voze ispod ograničenja brzine na autoputu, također doprinose opasnim situacijama u saobraćaju.
Pokazalo je to istraživanje koje je provela norveška oiguravajuća kuća Gjensidige, u kojem se pokazuje kako je 69 posto ljudi doživjelo opasne situacije zbog sporih vozača, piše N1.
Vozači koji prebrzo voze s razlogom su pod povećelom jer je takva vožnja opasna. Zbog nepoštovanja ograničenja brzine, ugrožavaju svoj i tuđi život – i budu kažnjeni. Ali nisu samo takvi vozači oni koji stvaraju opasne situacije u saobraćaju jer spora vožnja, dosta ispod ograničene brzine, također može pridonijeti broju nesreća.
Takvi vozači riskiraju stvaranje redova, frustraciju i opasna preticanja. U novom istraživanju koje je Ipsos proveo za Gjensidige, čak 69 posto vozača kaže da je doživjelo opasne situacije s vozačima koji voze ispod ograničenja brzine, prenosi HAK revija.
Istovremeno, gotovo isto toliko (66 posto ljudi) kaže da ih takvo ponašanje nerijetko nervira često ili povremeno, a to je udio koji je porastao za devet postotnih bodova od sličnog istraživanja 2020. godine. Mlađi vozači se nerviraju češće od onih malo starijih, a muškarci su doživjeli opasnije situacije i malo ih više nerviraju u saobraćaju od žena.
“Mnogi ljudi koji sa svojom sporom vožnjom stvaraju duge redove možda nisu svjesni rizika koji stvaraju i tragedija koje u kratkom vremenu dogode, poput ozbiljne prometne nesreće”, kaže voditelj komunikacija u Gjensidigeu Arne Voll.
Zakon u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je i prespora vožnja pronašla svoja mjesto u Zakonu o sigurnosti prometa. Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim preticanju.
Dakle, u zakonu piše da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge učesnike u saobraćaju. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u saobraćaju na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kazna za nepoštavnje ovih odredbi je 500 kuna (125 KM), prenosi HAK revija.
Kada je brzina kretanja vozila iz prethodne stavke manja od polovine najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve žmigavce, osim kada koristi žuto rotaciono svjetlo. Kazna za nepoštovanje ove odredbe u Hrvatskoj je 300 kuna (75 KM). Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne saobraćajne uvjete ne smije se ograničiti ispod 40 km na sat.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.