Dr. Faris Fočo: Znate li koje povrede spadaju u najopasnije posljedice saobraćajnih nesreća?

Povrede lica i povrede mozga spadaju među najopasnije posljedice saobraćajnih nesreća. Nastaju istim mehanizmom, direktnim udarcem u glavu, pa se rijetko javljaju odvojeno. Zadatak maksilofacijalnog hirurga je da porodicu unesrećenog unaprijed upozori da se oporavak od te dvije vrste povreda ne dešava istim tempom niti se mjere istim mjerilima.

Specijalista maksilofacijalne hirurgije i subspecijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije prof.dr. Faris Fočo kaže da i naizgled bezazlen udarac u predjelu lica može imati ozbiljne posljedice po mozak, i nekoliko sati ili dana kasnije.

"To je posebno važno kod prijeloma koji na prvi pogled djeluju izolovano na koštane strukture lica. Prijelom frontalnog sinusa je u više studija povezan sa naknadnim razvojem epiduralnog hematoma, dok se prijelom jagodične kosti dovodi u vezu sa subduralnim krvarenjem. Kako se ta krvarenja mogu razvijati satima, do dan nakon udesa, pacijent sa naizgled izolovanim prijelomom lica treba ostati pod nadzorom najmanje 24 do 48 sati, uz nizak prag za ponovni CT ukoliko se pojavi bilo koji neurološki simptom", naglasio je za Fenu prof. dr. Fočo, iz Bolnice Medicana Sarajevo.

Na pitanje koje greške se najčešće prave kod maksilofacijalnih pacijenata i kad je neophodna hitna saradnja sa neurohirurgom, prof. dr. Fočo kaže da je to fokusiranje isključivo na koštanu i mekotkivnu rekonstrukciju lica, prije nego što je povreda mozga sigurno isključena, kao i potcjenjivanje krvarenja iz nosa ili uha kao isključivo lokalnog problema.

"Hitna neurohirurška procjena je neophodna kod curenja bistre tečnosti iz nosa ili uha, jakog periorbitalnog ili retroaurikularnog hematoma bez direktnog udarca na to mjesto, gubitka svijesti, konvulzija, nejednakih zjenica i pogoršanja neurološkog statusa. Kod izraženih prijeloma srednje trećine lica CT glave i lica treba raditi zajedno, ne odvojeno", naglasio je.

Ističe da kod maksilofacijalnih pacijenata brzina reakcije ima dvostruku ulogu, kod teških kombinovanih povreda lica i glave, jer nestabilan prijelom srednje trećine lica ili donje vilice može direktno ugroziti disajni put usljed krvarenja, otoka ili pomjeranja koštanih fragmenata, dok istovremeno raste pritisak u lobanji, ukoliko postoji krvarenje u mozgu.

"Zbrinjavanje disajnog puta ima prioritet, ali se dijagnostika mozga ne smije odgađati zbog fokusa na lice. Rani zajednički CT pregled omogućava da se otkrije obrazac povrede, budući da određeni prijelomi lica predviđaju i vrstu i lokaciju moguće povrede mozga, što direktno skraćuje vrijeme do adekvatne intervencije " naglasio je prof. dr. Fočo.

Prema njegovim riječima, studije koje prate ozbiljnost prijeloma lica pokazuju direktnu povezanost sa ozbiljnošću istovremene povrede mozga. To, kako je kazao, znači da se u trenutku udesa paralelno sa lomom kostiju lica, može desiti i trajno oštećenje moždanog tkiva usljed rotacionih i deceleracionih sila.

"Pacijent sa teškim prijelomom srednje trećine lica time nosi i povećan rizik od teže traumatske povrede mozga, nastale u istom djeliću sekunde, bez obzira na to koliko izgled prijeloma lica u tom trenutku djeluje kao dominantan problem " naglasio je.

Profesor dr. Fočo upozorava da nakon što prijelomi lica budu sanirani i estetski rezultat zadovoljava, porodica unesrećenog često doživljava to kao znak potpunog oporavka.

Međutim, upravo tad mogu nastati promjene ličnosti i ponašanja, poteškoće s pamćenjem i koncentracijom, depresija, anksioznost i hronični umor, koji su posljedica pridružene povrede mozga a nisu vidljivi spolja, poput ožiljka ili asimetrije lica.

"Maksilofacijalni hirurg porodicu treba unaprijed upozoriti na to jer se oporavak lica i oporavak mozga ne dešava istim tempom, niti se mjere istim mjerilima", upozorava prof. dr. Fočo.

Istraživanja pokazuju da se kod prijeloma srednje i gornje trećine lica, prateća povreda mozga javlja znatno češće nego kod prijeloma donje trećine lica. Zbog toga se svaki teži prijelom srednje trećine lica mora posmatrati i kao mogući znak povrede mozga, a ne samo kao estetski i funkcionalni problem.

Na pitanje kako prepoznati ozbiljnu povredu glave, čak i kad osoba djeluje svjesno prof. dr. Fočo kaže da uz opšte neurološke znakove poput glavobolje koja se pojačava, ponovljenog povraćanja, zbunjenosti i nejednakih zjenica, kod maksilofacijalnih pacijenata postoje i specifični klinički pokazatelji koje treba prepoznati odmah pri pregledu.

" Periorbitalne hematome bez direktnog udarca u to područje, hematom iza uha, curenje bistre tečnosti iz nosa ili uha i osjećaj slanog ukusa u grlu mogu ukazivati na prijelom baze lobanje i potencijalni likvoreju, čak i kad pacijent djeluje orijentisano i miran. Ti znaci se ponekad razviju tek nekoliko sati nakon prijema unesrećene osobe, pa jednokratan uredan nalaz ne isključuje ozbiljniju povredu " naglasio je za Fenu specijalista maksilofacijalne hirurgije subspecijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije prof. dr. Faris Fočo iz bolnice Medicana Sarajevo.