Željko Ler: Šuga u kampu Dubrave kod Tuzle nije masovna

Šuga koja je registrovana jučer kod četiri do pet osoba u privremenom kolektivnom centru u vojnoj bazi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, u Dubravama kod Tuzle, unesena je izvana i nije nastala uslijed stanja u samoj vojnoj bazi u kojoj se nalazi stotinjak zbog poplava i klizišta evakuisanih stanovnika Lukavca i Kalesije, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency Željko Ler, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. 

"Ne radi se o masovnim zarazama. Veoma je važno hitno reagirati i preventivno djelovati. Scabies (u narodu poznata kao šuga) nije nastala uslijed stanja u kampu već je unesena u objekte. Veoma je važno osigurati da svako ima svoj krevet i posteljinu te da se izvrši kompletno čišćenje odjeće", naglasio je Ler, koji je danas krenuo u obilazak Tuzlanskog kantona zajedno s ministrom zdravlja FBiH Rusmirom Mesihovićem.

Prema riječima Lera, epidemiološka situacija u Federaciji BiH je nesigurna uslijed oštećenja brojnih vodovodnih objekata, što je prouzrokovalo zagađenja vode, narušavanja održavanja lične higijene i ishrane. Naglasio je kako može doći do pogoršanja epidemiološke situacije ukoliko se na terenu ne budu provodile mjere koje su preporučene iz Kriznog štaba.

Ler naročito upozorava da su područja s kojih se povukla voda, na kojima je ostao plavni materijal i mulj, opasna i da tu prijeti pojava zaraznih bolesti, prvenstveno akutnih crijevnih oboljenja.

Prijeti enterokolitis, tifus...

"Oštećeni su brojni vodoopskrbni objekti i postoji opasnost da se voda iz cijevi pomiješala s površinskim i vodama fekalnog sadržaja. Stoga je najvažnije osigurati da na područjima koje su zadesile poplave stanovništvo koristi higijenski ispravnu vodu, bilo da se radi o flaširanoj ili tzv. popravljenoj, kako je mi nazivamo. To podrazumijeva da se voda konzumira pet minuta nakon što je proključala ili dezinficirana hlornim preparatima", naveo je dr. Željko Ler.

Osnovna opasnost koja prijeti građanima u Federaciji BiH uslijed takvog stanja, navodi Ler, su crijevna oboljenja: enterokolitis i upale izazvane bakterijskom etiologijom - učestala stolica, povraćanje...

Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH upozorava kako je za očekivati za oko dvije sedmice da se pojave i teži zarazni oblici, kao što su trbušni tifus i paratifus.

"Također, za oko mjesec dana, koliko traje period inkubacije, moguće su i pojave zaraza virusom hepatitisa A, odnosno oblika zarazne žutice. Nadamo se da toga neće biti, ali moramo uključiti i te opasnosti", istaknuo je Ler.

Korištenje zaštitne opreme

Građanima koji čiste svoje objekte ili ulice od poplava, odnosno "manipuliraju blatom i muljem", Ler savjetuje da obavezno to čine isključivo uz korištenje rukavica, čizama i u što većoj mjeri maski.

"U kontaktu s takvim blatom koje sadržava bakteriju leptospiru moguće su pojave bakterijske bolesti leptospiroze koja može kod čovjeka da izazove blaža oboljenja. No, s obzirom na to da ulazi kroz sluzokožu usta, u nekim oblicima može da izazove i teške oblike leptospiroze ili takozvanu Vajlovu bolest koja se, čak, može manifestovati i oštećenjima jetre i slezene. U takvim slučajevima čovjek može biti i životno ugrožen", navodi Ler.

Svrab ili šuga, koja je zabilježena kod nekoliko osoba u kolektivnom centru u Dubravama, je parazitarana bolest površinskog dijela kože koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei. Parazit se nalazi na onim dijelovima tijela gdje ima malo žlijezda lojnica jer sekrecija loja negativno utjeće na život i razmnožavanje parazita. Najčešći izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije koja još nema izražene smetnje ili bolesnik s jasno izraženim znakovima bolesti. Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u dugotrajnijem bliskom kontaktu.

Gustoća smještaja i nizak higijenski standard omogućuju lakše prenošenje bolesti i njeno održavanje. Stoga se redovitim održavanjem lične higijene ne sprečava dobivanje svraba/šuge ako je postojao kontakt sa zaraženom osobom.