Zašto su toliko važna pregovaračka poglavlja 23 i 24 za pristup Evropskoj uniji?

Radiosarajevo.ba
Zašto su toliko važna pregovaračka poglavlja 23 i 24 za pristup Evropskoj uniji?

Usklađivanje zakonodavstva, propisa i procedura jedne države s pravnom stečevinom Europske unije predstavlja najsloženiji i najdugotrajniji dio cjelokupnog procesa integracije. Iskustva država članica EU pokazuju da poseban izazov predstavlja zaključenje poglavlja 23 i 24 koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti, jer buduće države članice moraju biti spremne da postanu dio zajedničkog sistema Evropske unije. 

To je prije svega neophodno radi ostvarivanja unutrašnje sigurnosti u EU, ali je značajno i za građane/ke država koje pristupaju. Osim što se poglavlja 23 i 24 otvaraju prva, očekuje se da budu i posljednja zatvorena, kako bi se tok pregovora pratio sve vrijeme, te kako bi se mogla pratiti primjena sprovedenih reformi u praksi!

Piše: Alem Sinanović

U proširenjima koja su bila 2004. i 2007. godine, prijemom država istočne i centralne Evrope u EU, ova pitanja su se pregovarala u jednom poglavlju koje je nosilo naziv Pravosuđe i unutrašnji poslovi. Tek u toku pregovora s Hrvatskom ova oblast podijeljena je na dvije cjeline i tačno su definirana pitanja koja se razmatraju po određenim poglavljima. U Strategiji proširenja za 2012. godinu utvrđeno je da je potrebno da budućim državama kandidatima, koje se nalaze u procesu pristupnih pregovora, bude ostavljeno dovoljno vremena da pokažu stepen primjene pravnih tekovina, ali i standarda u ovim oblastima. 

Na primjeru Crne Gore se ovaj novi pristup vidi na način da se nakon otpočinjanja pregovora najprije razgovara na temu pregovaračkih poglavlja 23 - Pravosuđe i osnovna prava i poglavlja 24 - Pravda, sloboda i sigurnost. Preciznije, proces analitičkog pregleda zakonodavstva počinje upravo s prezentiranjem pravnih tekovina u ovim oblastima. Također, određeno je i da se proces usklađivanja i primjene propisa u ovim oblastima prati tokom cijelog pregovaračkog procesa i da je moguće zastati s pregovorima u drugim poglavljima, ukoliko država nije ostvarila zadovoljavajući napredak u ova dva poglavlja. 

Evropska unija je stavila u fokus pregovaračkog procesa poglavlja koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava i pravdu, slobodu i sigurnost jer su to pitanja i oblasti koje su građanima najvažnija. Ova pitanja su pod stalnom kontrolom svih aktera i institucija u procesu pregovaranja. Suština svih pravnih akata i planskih dokumenata je upravo vladavina prava. Ona se osigurava tako što se poštuju temeljne vrijednosti na kojima je Evropska unija formirana. (Pregovaračka poglavlja 23 i 24: O čemu pregovaramo, Nišavić, Beograd, 2013)

Poglavlja 23 i 24 imaju prekogranični karakter i utječu i na prava građana EU, tako da sva mjerila moraju biti u potpunosti ispunjena. Moramo znati da borba protiv organiziranog kriminala ne staje na granicama EU ili BiH, kao ni kontrola migracija ka Uniji jer ta pitanja treba da budu regulirana na adekvatan način i u našoj zemlji kako bi i EU zaštitila svoje granice. U ovim poglavljima postoji niz sličnih primjera koji pokazuju da je dostizanje visokih kriterija nešto što će donijeti dobrobit građanima Bosne i Hercegovine, ali također i zaštiti prava građana EU.

Imidž Zapadnog Balkana kao izvor nestabilnosti 

Poglavlje 23 - Pravosuđe i osnovna prava je novo, uvedeno je nakon šestog talasa proširenja Evropske unije. Materija o kojoj se razgovora u ovom poglavlju se odnosi na ispunjavanje političkih kriterija koji su osnovni preduvjet daljih integracija, a sastoji se od četiri tematske cjeline: reforma pravosuđa, antikorupcijska politika, osnovna prava, prava državljana EU. 

Nezavisno sudstvo, s neophodnim kapacitetima za održavanje i zaštitu vladavine prava, je kamen temeljac ovih politika. Nezavisnost sudstva podrazumijeva integritet sudova i sudija, nepristrasnost kao i visoke standarde presuda. Iz tih razloga je neophodno spriječiti utjecaje na sudstvo što se ostvaruje kroz finansijsku nezavisnost sudija, kao i izgradnju kapaciteta i trening. Također, neophodna je i odlučna borba protiv korupcije kako bi se osigurala stabilnost demokratskih institucija i vladavine prava. Izgradnja tih institucija mora biti poduprta širokom zakonodavnom aktivnošću kao osnovom za odgovarajuće institucionalne mehanizme i koherentnost i koordinaciju horizontalnih politika.

Poglavlje 24 - Pravda, sloboda i sigurnost obuhvata jedanaest tematskih područja: spoljne granice i šengenski sistem, migracije, azil, vize, policijska saradnja, borba protiv organizovanog kriminala, borba protiv trgovine ljudima, borba protiv terorizma, borba protiv droga, sudska saradnja u građanskim i krivičnim stvarima, carinska saradnja.

Policijska i pravosudna saradnja su se tokom europske integracije konstantno razvijale, doprinoseći postizanju višeg nivoa sigurnosti u okvirima Unije. Savremeni sigurnosni izazovi, rizici i prijetnje, poput međunarodnog terorizma, organizovanog kriminala i migracija, utjecali su na sve užu saradnju država članica u ovoj oblasti. Naravno, potrebna je kontinuirana saradnja policijskih, carinskih i ostalih organa država članica za sprovođenje zakona, ali i saradnja pravosudnih organa u građanskim i krivičnim stvarima i u usklađivanju nacionalnih krivičnih propisa.

Politike u sektorima slobode, sigurnosti i pravde bit će posebno značajne za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU zbog imidža regiona kao izvora nestabilnosti, kao i zbog pouka koje je EU izvukla nakon proširenja na Bugarsku i Rumuniju, a kasnije i Hrvatsku. Pouke o tome da su reforme sistema pravosuđa i unutrašnjih poslova nekada i teže od usvajanja pravnih tekovina (acquis) i integriranja u ekonomski sistem EU, kao i da uslovljavanje funkcioniše bolje u ranijim fazama procesa pristupanja, bit će primijenjene na proces pristupanja EU država Zapadnog Balkana. 

Struktuirani dijalog – od koristi ili ne?!

Struktuirani dijalog koji je Evropska unija pokrenula u 2011. godini trebao je da omogući da različiti politički akteri u BiH napokon donesu odluke koje će rezultirati podizanjem efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. U najnovijem Izvještaju o napretku BiH za 2014. godinu, naveden je niz problema u funkcionisanju institucija u zemlji i nepoštivanja zakona i zakonskih odredbi. Evropska komisija je ocijenila da je napravljen mali napredak u oblasti reforme pravosudnog sistema, ističući da Struktuirani dijalog u pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa u reformi pravosuđa i treba biti proširena na sva pitanja vladavine prava, što bi u ovom slučaju pomoglo da se otvore poglavlja 23 i 24 za pristupanje EU. 

Značaj jačanja demokratskih institucija

Nedavna kretanja u nekim zemljama u procesu proširenja naglašavaju značaj jačanja demokratskih institucija i povećanje inkluzivnosti demokratskih procesa. Potrebne su strožije mjere na zaštiti ostalih ugroženih grupa od diskriminacije, posebno na osnovu seksualne orijentacije. Evropska komisija će u budućnosti povećati prioritet koji je dat tim pitanjima u procesu pristupanja, između ostalog i boljim usmjeravanjem predpristupnih sredstava. 

Također, poruke koje se mogu čuti iz Brisela jesu da neće biti proširenja EU u idućih pet godina jer nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije spremna za članstvo. Može se očekivati da će Srbija i Crna Gora budu blizu članstva, dok naša zemlja “možda” dobije status kandidata, iako je najlošije ocijenjena država zapadnog Balkana jer nije napravljen vidan napredak ni na jednom polju.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najnovije