Zaštita ugroženih vrsta i starosjedilačkih kultura
Radiosarajevo.ba
Dnevnici The Independent i The Guardian posvećuju za vikend naročitu pažnju dogovoru ministara za zaštitu okoliša iz gotovo 200 zemalja da se usvoji nova strategija Ujedinjenih naroda za zaustavljanje "najvećeg gubitka života na Zemlji od nestanka dinosaura".
Riječ je, kako piše Independent na naslovnoj stranici, o povijesnom sporazumu o zaustavljanju masovnog istrebljenja biljnih i životinjskih vrsta na planeti.
Delegati iz cijelog svijeta su se sastali u Nagoyi, u Japanu, kako bi izradili ambiciozni plan konzervacije najugroženijih prirodnih habitata, pokazavši da se svijet konačno, i vjerojatno u posljednjem trenutku, probudio i odlučio pozabaviti ovim problemom, "Pepeljugom" globalne politike.
Independent se posebno osvrće na područja posebne bioraznolikosti, čiji su ekosustavi od velike važnosti za cijelu Zemlju - atlantske šume, uključujući prašume Brazila, indijsko-pacifički koraljni grebeni, prašume Nove Gvineje, Antarktik, Sredozemlje (od Portugala do Jordana i od Maroka do južne Francuske), sibirske tajge, zapadna Indija, gdje živi ugroženi tigar.
Ovaj list navodi da je u kritično ugroženom ekosustavu u Brazilu opstalo samo sedam posto od prvobitne vegetacije, dok sibirska tajga predstavlja jedino preostalo neprekinuto šumsko prostranstvo na Zemlji, gdje velike grabljivice imaju dovoljno prostora za opstanak.
Guardian konstatira da je u Nagoyi bilo primjetno veliko olakšanje što ovaj skup - usprkos tome što su mnogi delegati iz bogatih zemalja došli praznih džepova - nije završio kao neuspješna klimatska konferencija u Kopenhagenu prošle godine.
Protokolom iz Nagoye predviđena je zajednička briga o "svjetskim genetskim resursima", kao i podjela milijardi dolara sa zemljama u razvoju i starsjedilačkim zajednicama; naročito je značajan pomak u pravcu kompenziranja starosjedilačkih zajednica za doprinos koji su dale modernoj farmaciji - koja od toga uživa velike profite - zahvaljujući svom poznavanju biljaka i tradicionalne medicine, prenosi Guardian.
Riječ je, kako piše Independent na naslovnoj stranici, o povijesnom sporazumu o zaustavljanju masovnog istrebljenja biljnih i životinjskih vrsta na planeti.
Delegati iz cijelog svijeta su se sastali u Nagoyi, u Japanu, kako bi izradili ambiciozni plan konzervacije najugroženijih prirodnih habitata, pokazavši da se svijet konačno, i vjerojatno u posljednjem trenutku, probudio i odlučio pozabaviti ovim problemom, "Pepeljugom" globalne politike.
Independent se posebno osvrće na područja posebne bioraznolikosti, čiji su ekosustavi od velike važnosti za cijelu Zemlju - atlantske šume, uključujući prašume Brazila, indijsko-pacifički koraljni grebeni, prašume Nove Gvineje, Antarktik, Sredozemlje (od Portugala do Jordana i od Maroka do južne Francuske), sibirske tajge, zapadna Indija, gdje živi ugroženi tigar.
Ovaj list navodi da je u kritično ugroženom ekosustavu u Brazilu opstalo samo sedam posto od prvobitne vegetacije, dok sibirska tajga predstavlja jedino preostalo neprekinuto šumsko prostranstvo na Zemlji, gdje velike grabljivice imaju dovoljno prostora za opstanak.
Guardian konstatira da je u Nagoyi bilo primjetno veliko olakšanje što ovaj skup - usprkos tome što su mnogi delegati iz bogatih zemalja došli praznih džepova - nije završio kao neuspješna klimatska konferencija u Kopenhagenu prošle godine.
Protokolom iz Nagoye predviđena je zajednička briga o "svjetskim genetskim resursima", kao i podjela milijardi dolara sa zemljama u razvoju i starsjedilačkim zajednicama; naročito je značajan pomak u pravcu kompenziranja starosjedilačkih zajednica za doprinos koji su dale modernoj farmaciji - koja od toga uživa velike profite - zahvaljujući svom poznavanju biljaka i tradicionalne medicine, prenosi Guardian.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
