Za Evropu sa 'dvije brzine'

Njemačka kancelarka Angela Merkel priprema novi politički zaokret i planira uspostavu Europe dviju brzina, u kojoj bi članice eurozone uspostavile još čvršći savez s jedinstvenom fiskalnom, proračunskom i socijalnom politikom, objavio je u ponedjeljak Spiegel Online.

"Kancelarka planira novi zaokret u politici. Sve donedavno, inzistirala je na tome da se čvrsto protivi stvaranju podjela u Europi. Ali, pod pritiskom krize eura, Merkel je nedavno počela razmišljati o napuštanju koncepta jedinstvene Europe", navodi Spiegel.

"Do sada je u prvom redu Velika Britanija spriječavala tješnje povezivanje EU-a. Kancelarki je toga dosta i sada planira Europu dviju brzina. To bi značilo čvrsto povezivanje zemalja eurozone, možda i putem zasebnog ugovora koji bi se primjenjivao paralelno s Lisabonskim ugovorom", rekla je.

Njemački list navodi da je takav prijedlog prošli tjedan iznio ministar financija Wolfgang Schaeuble vodstvu vladajuće stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU). To nije nova ideja i Schaeuble je predlagao stvaranje "europske jezgre" još 1990-tih.

Ključnu ulogu u stvaranju nove strukture unutar EU-a imao bi predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, navodi Spiegel.

Stvaranje dviju kategorija država unutar EU-a postavlja niz pitanja na koja zasad nema odgovora, primjerice što će se dogoditi s Europskom komisijom, odnosno hoće li Komisija i dalje biti nadležna za ekonomsku politiku u eurozoni ili će se stvoriti nova organizacija.

Isto pitanje vrijedi i za Europski parlament i Europski sud pravde u Luxembourgu.

Tom prijedlogu protivi se Europska komisija, većina članova Europskog parlamenta i puno manjih zemalja članica EU-a, navodi Spiegel.

Čvršća integracija zemalja članica eurozone znači i njihovo postupno odustajanje od nekih elemenata nacionalne suverenosti. Za bržu integraciju trebat će stvoriti nova tijela, koja će biti manje ovisna o postojećim strukturama EU-a. Jedan od prvih koraka u tom pravcu bit će uspostava analitičkog odjela pri Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF), kojem je na čelu Nijemac Klaus Regling. Taj analitički odjel bi pratio financijska tržišta i pripremao prijedloge kako EFSF može izbjeći krize. U EFSF-u sudjeluju samo članice eurozone i Lisabonski ugovor nema nikakve veze s tom institucijom.

Poslove eurozone vodili bi čelnici njezinih država članica pod predsjedanjem Hermana Van Rompuya, a euroskupina bi dobila svoje vlastito tajništvo.

Po Spiegelu, kancelarka Merkel razmišlja i o uvođenju prava na tužbu Europskom sudu pravde protiv zemalja članica eurozone koje bi kršile pravila pakta o stabilnosti zajedničke valute, za što bi ponovno trebalo mijenjati Lisabonski ugovor.

Njemačka se zajedno s Francuskom zauzima za tzv. "međuvladin pristup", u kojem glavnu riječ imaju zemlje članice, dok zajedničke institucije poput Europske komisije i Parlamenta gube na važnosti.

Takav pristup ima puno protivnika i među manjim zemljama članicama koje u zajedničkim institucijama vide jamstvo ravnopravnosti.

Prošli tjedan je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso napao međuvladin pristup, koji zbog načela jednoglasnosti, može omogućiti "nekolicini idiota" u jednoj od članica da ucjenjuju EU.