Wikileaks: Dodik je prijetnja stabilnosti

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je ranije bio miljenik Washingtona, ali posljednjih godina izaziva nezadovoljstvo Zapada zahtjevima za veću autonomiju RS-a, pokazuju tajne depeše američkih diplomata do kojih je došao WikiLeaks.

Dodik je, otkrivaju materijali u koje je Reuters imao uvid, otvorio stare rane kada je 2009. kazao da bosanski muslimani stoje iza napada na sarajevskoj glavnoj pijaci 1994. i 1995. kada je poginulo više od 100 osoba.

- Poricati činjenice o tim napadima je isto kao da poričete Srebrenicu, a oni koji to čine biće tretirani kao oni koji negiraju Holokaust - u najboljem slučaju smatraće se marginalnim elementima, na sumanutoj margini i s duboko negativnim programom, kazao je Dodiku tadašnji američki ambasador u BiH Charles English, diplomata veteran koji je godinama službovao na Balkanu.

Na sastanku u septembru 2009. opisanom u jednoj od desetak depeša govori se o Dodikovom sve prkosnijem stavu i njegovoj težnji ka secesiji, težnji koju mnoge diplomate i zvaničnici u regionu vide kao najveću opasnost za stabilnost na Balkanu danas, prenosi Reuters.

Depeše otkrivaju i da je Washington želio da s tim u vezi visoki predstavnik u BiH (OHR) zauzme oštriji stav.

- Dodik postaje sve više - i sve opasnije - prkosan i jedak u odsustvu jasnog odgovora visokog predstavnika, napisao je English u depeši iz juna 2009.godine.

Dodik je "pojačao tempo svojih napora da reforme unazadi i potkopa državu. Njegov cilj je - u najmanju ruku - da obnovi nivo autonomije koji je RS imala na kraju rata 1992-1995, navedeno je u depeši.

Diplomate i analitičari već dugo spekulišu o ciljevima "grubog i pomalo plahovitog lidera SNSD-a", kako se u depeši iz 2006. govori o Dodiku. Drugi dopis iz maja 2009. opisuju njegovu "halabuku" kao opasnu, ma kakav bio njegov cilj.

- Iako Dodikova retorika zvuči neupućenima kao apsurdno pozerstvo, javnost u RS-u uzima je zdravo za gotovo, a njega vidi kao branioca RS-a", ističe se u depeši i dodaje da "u najmanju ruku to stvara klimu u RS-u u kojoj je bilo kom političaru, pa i Dodiku, nemoguće da napravi kompromis, uključujući one koji se tiču državnih reformi neophodnih da bi se Bosna približila NATO-u i EU-u".

- Još je opasnije što se stvara klima u kojoj Srbi vide državu kao neprijatelja, a javnosti u RS-u se ulivaju nade da će u izvjesnom trenutku Dodikovi 'legalni argumenti' prevagnuti i da će RS na kraju osigurati razlaz - nade koje dodatno jačaju Dodikokove redovne spekulacije o takvoj mogućnosti", navodi se u depeši.

U jednoj depeši, napisanoj poslije sastanka Dodika i četvorice generala bosanskih Srba 2007. pominje se zabrinutost koju je izrazio bosanski ministar odbrane Selmo Cikotić.

- Cikotić je rekao da raspolaže obavještajnim informacijama da Rusija i ondašnji premijer Srbije Vojislav Koštunica otvoreno hrabre Dodika i podstiču ga u nastojanjima da destabilizuje situaciju, napisao je ambasador English.

- Cikotić je pozvao ambasadora da ne odustaje od suprotstavljanja premijeru RS-a Dodiku koji iz političkih razloga stvara vještačku krizu. Cikotić je rekao da bi samo „verodostojna prijetnja silom“ natjerala Dodika da ustupi."

Na pitanje Reutersa da prokomentariše depeše, Dodik je kazao da one pokazuju kontinuirani model stranog miješanja u zbivanja u BiH.

- Ambasadori ne treba da vode zemlju, oni treba da se ponašaju onako kako se ponašaju u drugim zemljama, to mi želimo, naveo je on.

Komentarišući sastanak Cikotića s američkim ambasadorom, Dodik je istakao da je "nevjerovatno kako ministar odbrane pokušava da se miješa u lokalnu politiku" i dodao da je riječ o "miješanju vojske u civilna pitanja".

Depeše ukazuju i na to kako političke podele unutar EU i drugde komplikuju sposobnost međunarodne zajednice da pruži odlučni odgovor na izazove u BiH.

- Sagovornici iz EU-a izrazili zu zabrinutost povodom Dodikovih prijetnji u BiH, kaže se u depeši iz 2007. o konsultacijama SAD-a i EU-a koje se tiču BiH.

- Nekoliko sagovornika dovelo je u pitanje spremnost EU da podrži oštrije mjere, uključujući one koje bi podrazumjevale da se Dodik na kraju smijeni".

U aprilu 2009. English je izrazio sumnju u to da li je EU u stanju da da adekvatnu podršku BiH kada se završi misija OHR-a.

- Nismo toliko sigurni da li su Evropljani spremni da rukovode Bosnom poslije OHR-a, napisao je English u depeši pod nazivom "Šta da se radi s problemom zvanim Bosna".

Dok u Evropi, možda, vjeruju da je njena privlačnost dovoljna da se prevaziđu duboke etničke podjele u BiH i njene nefunkcionalne državne strukture, dokazi govore drukčije. Dio problema je u tome što je sama EU podijeljena u pogledu BiH.

- Među državama članicama samo par njih, a prije svega Britanija, jasno shvataju opasnosti koje nosi sa sobom trenutna politička dinamika BiH. Time što će naprosto da potisne u stranu problem BiH, EU rizikuje da se u BiH ponovi dinamika EU-SAD iz 1991.", upozorio je English.

- Srbi reaguju na „štap“ (tj. sankcije), ali mi se moramo riješiti da ga primjenimo u slučaju potpune nepomirljivosti, zaključuje u depeši tadašnji američki ambasador u BiH.