U Sarajevu održana javna tribina o stogodišnjici Zemaljskog statuta
Radiosarajevo.ba
U povodu obilježavanja 100. godišnjice proglašenja Zemaljskog štatuta (ustava) za BiH potpisom austrougarskog cara i kralja Franje Josipa u Beču, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu organizirao je danas javnu tribinu na kojoj se govorilo o nastanku i karakteristikama ovog ustava, ali i njegovoj 100. godišnjici u aktualnom kontekstu državno-pravnog položaja BiH.
U razgovoru s novinarima pred početak skupa, historičar i prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu prof. dr. Dubravko Lovrenović je rekao da očekuje da će i ovaj skup pokazati da je recentna historija BiH skup različitih diskontinuiteta.
To se danas može vidjeti ako se postavi pitanje šta ova zemlja ima od ustavne tradicije koja traje od 1839. godine, kada je započeta ustavna modernizacija u sklopu Osmanskog carstva.
- Dakle, od tada do Daytona, šta imamo u našim životima ugrađeno kao pozitivno iskustvo i pozitivnu praksu?, pita Lovrenović.
Ako bi se napravila prava analiza svih ustavnih rješenja kroz koja je BiH prošla od 1839., sigurno bi se došlo do zaključka da ima puno pozitivnih stvari od kojih bi se danas mogao napraviti moderni bh. ustav, smatra on.
Htjeli to ili ne, drugi kontekst je određen aktualnim političkim odnosima.
- Mislim da nam neće trebati puno vremena da se suglasimo o ne baš ohrabrujućem zaključku da se naše političke elite, u svom konkretnom političkom djelovanju, ni najmanje ne oslanjaju na ono o čemu mi danas govorimo, rekao je Lovrenović, dodajući da se svi u ovoj zemoji moramo više koncentrirati na ono što je pozitivno, na ono što nas uistinu može priključiti Evropskoj uniji kojoj težimo, te da kao građani i glasači uspostavimo istinsku demokratsku kontrolu nad političkim procesima u zemlji.
Ćazim Sadiković: BiH je slaba država
Stogodišnjica prvog bosanskog ustava
fena
U razgovoru s novinarima pred početak skupa, historičar i prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu prof. dr. Dubravko Lovrenović je rekao da očekuje da će i ovaj skup pokazati da je recentna historija BiH skup različitih diskontinuiteta.
To se danas može vidjeti ako se postavi pitanje šta ova zemlja ima od ustavne tradicije koja traje od 1839. godine, kada je započeta ustavna modernizacija u sklopu Osmanskog carstva.
- Dakle, od tada do Daytona, šta imamo u našim životima ugrađeno kao pozitivno iskustvo i pozitivnu praksu?, pita Lovrenović.
Ako bi se napravila prava analiza svih ustavnih rješenja kroz koja je BiH prošla od 1839., sigurno bi se došlo do zaključka da ima puno pozitivnih stvari od kojih bi se danas mogao napraviti moderni bh. ustav, smatra on.
Htjeli to ili ne, drugi kontekst je određen aktualnim političkim odnosima.
- Mislim da nam neće trebati puno vremena da se suglasimo o ne baš ohrabrujućem zaključku da se naše političke elite, u svom konkretnom političkom djelovanju, ni najmanje ne oslanjaju na ono o čemu mi danas govorimo, rekao je Lovrenović, dodajući da se svi u ovoj zemoji moramo više koncentrirati na ono što je pozitivno, na ono što nas uistinu može priključiti Evropskoj uniji kojoj težimo, te da kao građani i glasači uspostavimo istinsku demokratsku kontrolu nad političkim procesima u zemlji.
Ćazim Sadiković: BiH je slaba država
Stogodišnjica prvog bosanskog ustava
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
