Zašto je Fordow ključna tačka iranskog otpora? Postrojenje koje prkosi i bombama i diplomatiji

Sjedinjene Američke Države izvele su u nedjelju, 22. juna, rano ujutro napade na tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu, a američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su ta postrojenja potpuno uništena.
Među metama se našao i Fordow, duboko ukopano postrojenje za obogaćivanje uranija koje se smatra najneprobojnijom tačkom iranskog nuklearnog programa, piše Al Jazeera.
Zašto je baš Fordow toliko značajan?
Mete američkog napada bile su: glavno postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu, koje je već bilo meta izraelskog udara 13. juna na početku kampanje zračnih napada na Iran; nuklearni kompleks u Isfahanu, koji je također prethodno napadnut; i konačno Fordow – postrojenje sposobno za procesiranje nuklearnog goriva.

S ove strane Drine | Dragan Banjac: Srbska posla
Iako su izraelske rakete 13. juna pogodile Fordow, prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ono tada nije pretrpjelo ozbiljnu štetu. Za razliku od Natanza i Isfahana, Fordow je ukopan duboko ispod planinskog masiva, što ga čini izuzetno teškim za efikasno bombardovanje.
Predsjednik Trump prethodnih dana razmatrao je izraelski zahtjev za direktnu američku podršku u napadu na Fordow, s obzirom na to da Izrael ne raspolaže odgovarajućim oružjem za takvu operaciju. Trump je dao rok od dvije sedmice da odluči hoće li SAD napasti Iran.
U nedjelju je stigao odgovor: "Da".
Nakon napada, na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je objavio poruku: "FORDOW JE NESTAO."

Iranski parlament donio odluku? "Zatvaramo Hormuški moreuz"
Šta je zapravo Fordow?
Fordow je prvobitno izgrađen kao vojni objekat Korpusa islamske revolucionarne garde. Smješten je 30 kilometara sjeveroistočno od svetog grada Qoma u sjeverozapadnom Iranu i, prema dostupnim informacijama, nalazi se stotinama metara ispod zemlje, ukopan u planinu radi maksimalne zaštite.
Iran je prenamjenu ovog vojnog objekta u nuklearno postrojenje otkrio 21. septembra 2009. godine, u pismu upućenom Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), nakon što su saznali da zapadne obavještajne službe već posjeduju informacije o tom objektu.
Nekoliko dana kasnije, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska potvrdile su da su bile svjesne postojanja tog tajnog postrojenja za obogaćivanje goriva. Do početka 2009. zapadni obavještajni izvori prikupili su ključne dokaze da Iran planira instalirati 3.000 centrifuga u Fordowu.
Fordow je jedino iransko nuklearno postrojenje u kojem su inspektori IAEA-e tokom nenajavljene kontrole 2023. pronašli tragove uranija obogaćenog na gotovo vojni nivo – dovoljno čistog da bi mogao poslužiti za izradu nuklearnog oružja.
Prema podacima IAEA-e, postrojenje je projektirano za smještaj do 2.976 centrifuga, što je znatno manje od kapaciteta postrojenja Natanz, koje može sadržavati do 50.000 centrifuga.

Reporteri zabilježili udar na nuklearni objekt Fordow: 'Jedini vidljivi dim na nebu...'
Da li je Fordow zaista uništen?
Za sada ne postoje potvrde iz nezavisnih izvora o razmjerama štete. Dok američki predsjednik Trump tvrdi da je objekat nestao, iranske vlasti navode da su pogođeni samo površinski dijelovi objekta, koji se – prema njihovim tvrdnjama – mogu obnoviti.
Zvanična iranska novinska agencija IRNA izvijestila je da stanovnici u blizini Fordowa nisu prijavili nikakve posljedice snažne eksplozije nakon američkog napada. Štab za upravljanje krizama provincije Qom, u kojoj se nalazi Fordow, objavio je saopštenje u kojem stoji da nema opasnosti za stanovnike Qoma i okolnih područja.
Mahdi Mohammadi, savjetnik predsjednika iranskog parlamenta Mohammada Baghera Ghalibafa, izjavio je da je nuklearna infrastruktura već ranije premještena iz Fordowa, očekujući mogući napad.
"Objekat je evakuiran već odavno i nije pretrpio nikakvu nepovratnu štetu," napisao je Mohammadi na društvenim mrežama.
Razvoj nuklearne tehnologije u Fordowu
Od trenutka kada je postojanje Fordowa postalo javno 2009. godine, SAD i Iran su započeli prve direktne diplomatske kontakte u više od tri decenije. Cilj tih pregovora, prema IAEA-i, bio je postizanje sveobuhvatnog dogovora kojim bi se osiguralo da iranski nuklearni program ostane isključivo mirnodopski.
U oktobru 2009, Iran je dostavio IAEA-i tehničke podatke o dizajnu postrojenja, ali je odbio pružiti vremenski okvir za izgradnju i prvobitnu namjenu objekta, tvrdeći da te informacije ne potpadaju pod obavezu izvještavanja prema Sporazumu o zaštitnim mjerama s UN-ovom agencijom.
Već 2011. tadašnji generalni direktor IAEA-e Yukiya Amano objavio je da je Iran instalirao centrifuge u Fordowu s ciljem proizvodnje uranija obogaćenog do 20 posto. Do marta 2012, proizvodnja uranija tog nivoa čistoće u Fordowu se utrostručila jer su četiri kaskade centrifuga prvi put istovremeno ušle u puni pogon.
Proces obogaćivanja uranija podrazumijeva povećanje koncentracije izotopa uranij-235 iz prirodnog nivoa od oko 0,7% na znatno viši nivo. Za proizvodnju nuklearnog oružja, potreban je nivo obogaćenja od otprilike 90%.

Evo kako su SAD napale iranska nuklearna postrojenja: 'Ovo je početak ciklusa eskalacije'
Uloga Fordowa u okviru JCPOA-a
Godine 2015. Iran i šest svjetskih sila – Kina, Rusija, SAD, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo – zajedno s Evropskom unijom, potpisali su Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA). Ovim sporazumom uvedena su stroga ograničenja na iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija.
Do tog trenutka, Iran je u Fordowu imao instalirano oko 2.700 centrifuga.
Sporazumom je dogovoreno da Iran neće obogaćivati uranij u Fordowu narednih 15 godina, niti će tamo skladištiti nuklearni materijal. Umjesto toga, Fordow je trebao biti pretvoren u naučni i tehnološki centar – svojevrsni institut za nuklearnu fiziku.
Iran se takođe obavezao da razrijedi postojeće zalihe uranija na nivo od pet posto i da u Fordowu zadrži samo simbolični broj centrifuga (oko 1.000), dok je ostatak prebačen u Natanz. Prema IAEA-i, ova relokacija je u potpunosti završena do januara 2017.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.