Zamrznuti novac, teški pregovori: Hoće li 300 milijardi dolara Rusije biti ključ za kraj rata?

Ukrajinska vlada najavila je da su u toku pregovori s američkim partnerima i da se nadaju da će uskoro finalizirati dogovor o novim bilateralnim odnosima između Kijeva i Washingtona.

Ključna tačka pregovora je američki zahtjev za rijetkim ukrajinskim mineralima u zamjenu za garancije sigurnosti Ukrajine. Iako je ukrajinski predsjednik ranije odbio ovaj prijedlog, tvrdeći da neće "prodati svoju zemlju", američka strana sada potvrđuje da se pregovori nastavljaju. Rusija se također uključila u ovaj dijalog, objavivši da se planira sastanak između Moskve i Washingtona u trećoj zemlji. Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da se trenutno odvijaju dva povezana pregovaračka procesa – jedan vezan za Ukrajinu, a drugi za bilateralne odnose između SAD-a i Rusije.

Prema informacijama Reutersa, Rusija bi mogla pristati na korištenje svojih zamrznutih sredstava u Europi za obnovu Ukrajine, no ova sredstva bi bila usmjerena na teritorije koje Moskva trenutno drži pod kontrolom. Ukupna procjena tih sredstava, koja su većinom smještena u EU, Velikoj Britaniji i SAD-u, iznosi između 300 (oko 600 milijardi KM) i 350 milijardi dolara (oko 700 milijardi KM). Jedan od navoda, koji je uključivao povlačenje dijela američkih snaga iz istočne Europe, demantovan je od obje strane. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva neće inzistirati na ukidanju zapadnih sankcija jer to smatra "kršenjem međunarodnih pravila".

Trending

BiH će večeras saznati potencijalne protivnike na SP-u: Žrijeb u direktnom TV prijenosu

Rusija je također odbila prijedlog Francuske i Britanije da pošalju 30.000 europskih vojnika u Ukrajinu kako bi čuvali ključne objekte poput luka, nuklearnih elektrana i energetske infrastrukture, no također je odbila bilo kakvu prisustvo NATO-a u Ukrajini.

Bloomberg javlja da bi Europska unija mogla nadoknaditi eventualno povlačenje SAD-a iz potpore Ukrajini velikom tranšom pomoći, koja bi mogla iznositi oko 20 milijardi eura (oko 40 milijardi KM). Međutim, ishod ovog plana ovisi o Mađarskoj, koja je sklonija Rusiji, te o rezultatima nadolazećih izbora u Njemačkoj.

Prema francuskom Le Mondeu, osim Ukrajine, Rusiji je izuzetno važna budućnost europske sigurnosne arhitekture. Moskva želi raspravljati o pitanjima poput širenja NATO-a prema istoku, raspoređivanja američkih raketa srednjeg dometa u Europi i nuklearnog odvraćanja.

Kremlj smatra da dugoročno rješenje sukoba nije moguće bez sveobuhvatnog preispitivanja sigurnosnih pitanja na europskom kontinentu, uključujući broj vojnika, američki nuklearni kišobran i čak ambicije u svemirskom programu.