Za šta su glasali Amerikanci: Legalizacija marihuane, glasanje osuđenika, abortus

Osim predsjedničkih izbora, glasači u SAD-u odlučivali su i o 35 senatora, svih 435 članova Predstavničkog doma, 13 guvernera država i teritorija i lokalnih vlada. No, u nekim saveznim državama izbori su bili i referendum o važnim pitanjima.

Tako su birači u nekoliko država glasali za legalizaciju marihuane. U Arizoni, Montani, New Jerseyu, Južnoj Dakoti i Mississippiju u utorak su održani referendumi, zajedno s američkim predsjedničkim izborima. Prema podacima novinske agencije AP, većina glasača bila je za legalizaciju (manjih količina i u medicinske svrhe).

Oregon je odobrio prvu terapijsku upotrebu psilocibina, halucinogene droge poznate kao čarobna gljiva. Rezultati pokazuju veliki pomak u američkoj politici prema drogama, pri čemu je marihuana i dalje zabranjena na saveznom nivou.

Od 1996. godine 33 savezne države i Distrikt Columbia dozvolili su upotrebu medicinske marihuane, 11 je odobrilo rekreativno korištenje, a 16, uključujući one u kojima je dozvoljena upotreba medicinske marihuane, dekriminalizirali su samo posjedovanje, navodi Nacionalna organizacija za reformu zakona o marihuani.

U Kaliforniji su građani na referendumu, između ostalog, glasali za to da osobe koji izađu iz zatvora ponovo imaju pravo glasa. U Koloradu su se glasači složili smanjiti lokalni porez na dohodak i odbili su prijedlog zabrane pobačaja nakon 22 sedmice.

S druge strane, u Louisiani su glasači odlučili da ustav savezne države ne bi trebao uspostaviti osnovno pravo na pobačaj.

Za stanovnike Mississippija dan izbora bio je prilika da glasaju za novu zastavu, budući da su oba doma lokalnog parlamenta prethodno odlučila promijeniti staru verziju. Time su okončane višegodišnje kontroverze oko državne zastave koja se u proteklih 126 godina koristila s grbom Konfederacije. Mnogi Amerikanci ovaj simbol smatraju uvredljivim, jer su ga koristili branitelji roba Juga tokom građanskog rata.