Vrijeme promjena: Kako je jeftini lijek iz Kine uzdrmao globalno farmaceutsko tržište

Kada je Merck prošle sedmice naglo ukinuo svoj londonski istraživački centar vrijedan milijardu funti, kritičari su za to okrivili nedovoljnu britansku podršku naukama o životu i kontrolu nad cijenama lijekova NHS-a. Ali jedan važan faktor je možda propušten. Merckova odluka, koja uključuje i ukidanje 6.000 radnih mjesta diljem svijeta, nije samo odgovor na politiku Ujedinjenog Kraljevstva ili SAD-a, već i na jačanje Kine.

Merckova "zlatna krava" je pembrolizumab (robni naziv Keytruda), imunoterapijski lijek lansiran 2014. godine koji je uspješno liječio uznapredovali melanom, rak glave i vrata, pluća, grlića materice i druge vrste karcinoma. Blokira antitijelo zvano PD-1, tako što imunološki sistem da se bori protiv raka. Budući da neki pacijenti nemaju druge opcije, rezultati ponekad izgledaju čudesno.

Jeftiniji, a bolji

Ali, patent ističe 2028. godine. A sada se na globalnom tržištu pojavio još jedan lijek, nazvan ivonescimab, proizvođača Akeso Biopharma. U direktnim ispitivanjima, o kojima je u martu objavljeno u časopisu Lancet, ovaj inovativni kineski lijek, koji pogađa dodatnu metu tumora, nadmašio je Merckov - i jeftiniji je. Svjetska zdravstvena organizacija sada navodi PD-1 lijekove kao esencijalne lijekove širom svijeta, bez posebnog statusa za Keytrudu. Nije ni čudo što Merck smanjuje troškove.

Trending

BiH će večeras saznati potencijalne protivnike na SP-u: Žrijeb u direktnom TV prijenosu

Stručnjaci upozoravaju da ovo nije samo prolazni trend - već posljedica dublje tehnološke promjene - prijelaza s tradicionalne farmacije, koja je proizvodila lijekove za masovno tržište, na biofarmaciju koja razvija personalizirane i skupe terapije. Richard Sullivan, profesor s King's Collegea u Londonu i Lewis Husain, istraživački saradnik na Institutu za razvojne studije, ranije ove godine su napisali da se Kina sada pojavljuje kao globalni lider u najsavremenijim biofarmaceutskim tretmanima, mijenjajući konkurentski pejzaž, piše The Guardian.

Zatvaranje istraživačkog centra Merck u Velikoj Britaniji, uz gubitak 125 naučnih pozicija, još je jedan korak unazad za ambicije vlade u oblasti biofarmaceutike. AstraZeneca je već odustala od širenja istraživanja vakcina u Liverpoolu. U intervjuu za BBC, Sir John Bell, bivši redovni profesor medicine na Oxfordu, rekao je da su mu šefovi industrije rekli da Veliku Britaniju vide kao "loše ulaganje". 

Trump i pritisak iz SAD-a

Dodatni pritisak stvara i politika SAD-a, gdje predsjednik Donald Trump zahtijeva da farmaceutske tvrtke proizvodnju vrate u ovu državu. Merck, sa sjedištem u New Jerseyju, vjerojatno će se prilagoditi tim zahtjevima. Slično postupa i AstraZeneca, koja je najavila pauziranje investicije u Cambridgeu, ali se zato obavezala uložiti 37 milijardi funti u istraživanje i proizvodnju u SAD-u do 2030. godine.

No, unatoč protekcionizmu, ovo je globalna industrija. Veliki igrači poput AstraZenece, Pfizera i Rochea već sklapaju poslove s kineskim kompanijama za razvoj njihovih lijekova. Države će kupovati najučinkovitije lijekove koje si mogu priuštiti, a oni će sve češće dolaziti iz Kine. Stoga se Velika Britanija ne može oslanjati samo na staru strategiju. Umjesto jednostavnog podizanja cijena lijekova, mora analizirati konkurenciju i pronaći vlastite niše u kojima se može natjecati. Jedna takva prilika mogla bi se otvoriti povlačenjem SAD-a iz razvoja mRNA tehnologije, koja stoji iza najpoznatijih cjepiva protiv COVID-a.