Veliki dan za čovječanstvo: Svijet će od danas imati osam milijardi stanovnika

1
Hina
Veliki dan za čovječanstvo: Svijet će od danas imati osam milijardi stanovnika
Foto: EPA / Indija / Ilustracija

Otkako su se prije gotovo tri miliona godina u Africi razvili prvi ljudi, globalna populacija je uz prolazne zastoje neprestano rasla.

Svijet će danas, po procjenama UN-a, dobiti i osammilijarditog stanovnika.

Prvi ljudi

Prvi rezultati popisa stanovništva u Srbiji pokazuju da je zemlju napustilo 700.000 ljudi od 2011.

Prvi rezultati popisa stanovništva u Srbiji pokazuju da je zemlju napustilo 700.000 ljudi od 2011.

Najstariji fosili prvih poznatih ljudi stari su 2,8 miliona godina i pronađeni su u istočnoj Africi. Sve do kraja 19. stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane.

Otprije znamo da su naši preci bili lovci sakupljači koji su imali manje djece u usporedbi s kasnijom populacijom da bi zadržali svoj nomadski način života.

Usto je i naseljenost bila rijetka s obzirom na to da su lovci sakupljači trebali mnogo prostora da se prehrane, otprilike deset kvadratnih kilometara po osobi, tvrdi Herve Le Bras, naučnik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED).

On kaže da je broj stanovnika rastao i tada, ali vrlo, vrlo sporo.

Prvi baby boom

Prvi poznati skok u broju stanovnika zbio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere.

S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja.

"Majke su mogle dojenčad hraniti kašom, što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece", objasnio je Le Bras.

Razvoj trajnih naselja donio je i određene rizike. Pripitomljavanje životinja ljude je dovelo u kontakt s novim smrtonosnim bolestima.

Posebno je visoka bila smrtnost među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog.

"Smrtnost je bila golema, ali je istovremeno baby boom bio kontinuiran", rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu.

Sa šest miliona stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 miliona oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 miliona u prvome stoljeću.

Crna smrt

Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora.

U samo osam godina izbrisala je 60 posto populacije Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Globalan broj stanovnika zbog crne je smrti pao s 429 miliona 1300. godine na 374 miliona sto godina kasnije.

I ostali događaji, poput Justinijanove kuge, koja je harala Sredozemljem od 541. do 767. godine te ratova u ranome srednjem vijeku na zapadu Europe rezultirali su privremenim padom broja Zemljana.

Osam milijardi, ključan razvoj vakcina

Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeća, uveliko zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane.

Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.

Crubezy smatra da je ključan bio razvoj vakcina, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubica.

Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije