UN upozorava: El Nino bi mogao 'gurnuti' 50 miliona ljudi u akutnu glad

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je da bi snažan vremenski fenomen El Nino mogao do kraja naredne godine dovesti gotovo 50 miliona dodatnih ljudi u stanje akutne gladi, čime bi se dodatno pogoršala već teška globalna prehrambena kriza.

Prema procjenama WFP-a, ova brojka dolazi uz više od 225 miliona ljudi u 45 zemalja koji se već suočavaju s ozbiljnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom. Organizacija upozorava da će i umjereniji intenzitet El Nina imati ozbiljne posljedice za države koje su već pogođene sušama, klimatskim promjenama i rastom cijena hrane.

Najugroženije bi, prema analizi, mogle biti zemlje Centralne i Južne Amerike, Kariba i južne Afrike. Istovremeno, u južnoj i jugoistočnoj Aziji očekuje se manje padavina od prosjeka, što bi moglo ugroziti poljoprivrednu proizvodnju i dodatno otežati život milionima ljudi koji zavise od vlastitih usjeva.

Trending

Policija RS-a za pucnjave krivi pravosuđe: Ždrale je u FBiH, obračuni se mogu ponoviti

Jedan od najsnažnijih El Nina u posljednjih nekoliko decenija

El Nino je prirodni klimatski fenomen koji se javlja svakih nekoliko godina usljed zagrijavanja površine Tihog okeana. Njegov uticaj osjeća se širom svijeta kroz promjene u količini padavina, duže sušne periode, obilne kiše i ekstremne temperature.

Meteorolozi upozoravaju da bi ovogodišnji El Nino mogao biti među najjačima u posljednjih sedam decenija. Iako izraz "super El Nino" nije službeni meteorološki termin, stručnjaci smatraju da bi njegova snaga, u kombinaciji s klimatskim promjenama, mogla dodatno povećati rizik od ekstremnih vremenskih prilika.

Ranije procjene naučnika ukazivale su na mogućnost da upravo spoj globalnog zagrijavanja i snažnog El Nina dovede do rekordno visokih prosječnih temperatura u svijetu tokom 2027. godine.

Posljedice će se osjećati godinama

U WFP-u upozoravaju da posljedice neće biti kratkoročne. Čak i kada vremenske prilike postanu povoljnije, poljoprivrednicima će biti potrebne sezone da obnove proizvodnju i zalihe hrane.

To je posebno izraženo u južnoj Africi, gdje glavna sezona sjetve traje od oktobra do marta, dok se najveći pritisak na stanovništvo očekuje tokom perioda između dvije žetve 2027. i 2028. godine.

Direktor WFP-ove službe za klimu i otpornost Richard Choularton upozorio je da će upravo taj period predstavljati najveći izazov za sigurnost hrane u regionu.

WFP planira preventivne mjere

Kako bi ublažio posljedice, WFP planira proširiti sisteme ranog upozoravanja i unaprijed dostavljati humanitarnu pomoć u područja za koja se očekuje da će biti najteže pogođena. Za te aktivnosti predviđeno je najmanje 80 miliona dolara.

Međutim, iz organizacije upozoravaju da provođenje mjera otežava nedostatak finansijskih sredstava i ograničena dostupnost podataka u pojedinim državama, piše Reuters.

Mogući rast cijena hrane

Osim humanitarnih posljedica, stručnjaci očekuju da bi El Nino mogao dodatno povećati cijene hrane na svjetskom tržištu.

Direktor WFP-a za sigurnost hrane Jean-Martin Bauer istakao je da će mnogo zavisiti od poteza najvećih izvoznika hrane.

"Veoma je važno izbjeći situaciju u kojoj velike izvozne zemlje ograniče ili obustave izvoz hrane. U suprotnom bi moglo doći do dodatnog rasta cijena i otežanog pristupa hrani u brojnim dijelovima svijeta", upozorio je Bauer.

Na moguće posljedice već upozoravaju i poljoprivrednici u Evropi i Velikoj Britaniji, gdje ekstremne vrućine i manjak padavina već utiču na ovogodišnje prinose, dok trgovci očekuju novi rast cijena prehrambenih proizvoda.