Ukrajinski grad odsječen od ostatka svijeta: Stanovnici nemaju ni struje ni vode

U Oleškiju, okupiranom ukrajinskom gradu, stanovnici su odsječeni od ostatka svijeta i žive u nehumanim uslovima. Nedostaju im struja, voda, lijekovi i hrana. No, teško ih je i evakuisati.

Situacija u gradu Oleškiju, koji je pod ruskom okupacijom, postala je kritična. Nakon uništenja brane Kahovka u južnoj Ukrajini 2023. godine, grad je bio poplavljen, a potom bombardovan. A danas je praktično odsječen od ostatka svijeta. Ipak, prema ukrajinskoj vojnoj administraciji, između 1.500 i 2.000 ljudi još uvijek tamo živi, uglavnom penzioneri i osobe s ograničenom pokretljivošću i 47 djece, piše DW.

Prije ruske invazije, tu je živjelo 24.000 ljudi. Grad je imao dobro razvijenu infrastrukturu i predstavljao je popularnu destinaciju za odmor. Služi kao administrativni centar zajednice Oleški u oblasti Herson, koja se sastoji od ukupno 13 naseljenih mjesta. Tokom ruske okupacije, pet sela koja su pripadala ovom gradu, Krinki, Pidstepne, Piščanivka i Sahi, potpuno je uništeno. U preostalim selima pak ima još stanovnika.

Trending

Ukrajinski grad odsječen od ostatka svijeta: Stanovnici nemaju ni struje ni vode

Kako se Oleški pretvorio u zamku

Danas je gotovo nemoguće napustiti Oleški. Sam grad, zajedno sa svim pristupnim putevima, miniran je od strane ruske vojske. Most Antonivka su Rusi digli u vazduh u novembru 2022., prilikom povlačenja sa desne na lijevu obalu rijeke Dnjepar. Most je nekada povezivao Oleški sa regionalnom prijestonicom Hersonom.

"U Oleškiju ljudi stradaju od mina, od direktnih napada na kuće ili od gelera", kaže za DW Ksenija Arhipova, koja je i sama tu živjela i sada pomaže u evakuaciji ljudi iz tog područja. "Snabdijevanje bolnice strujom odvija se preko agregate, ali goriva praktično nema. Kompleksni operativni zahvati, poput amputacija nakon ranjavanja od mina, nisu mogući", kaže ona.

Prije oko 6h

Krvava noć u Ukrajini: Projektil raznio neboder, mrtvi i deseci ranjenih nakon velikog ruskog udara

To potvrđuje i Natalija, koja je godinu i po živjela pod ruskom okupacijom i napustila Oleschky nakon dizanja u zrak brane Kahovka. "Ljudi jedva preživljavaju, nemaju ni struje ni vode. Lijekovi se ovdje gotovo ne dostavljaju, a hrana samo rijetko - a i kada stigne, svi stoje u dugim redovima kako bi bar nešto kupili, iako skoro da i nemaju novca. Mine koje su postavljene pored puta eksplodiraju u trenutku kada prođe biciklista ili pješak. Tako je stradalo puno ljudi", kaže Natalija u razgovoru za DW.

U gradu su još uvijek neki njeni rođaci i poznanici sa kojima održava kontakt, jer se Oleški, zbog blizine grada Hersona, u dometu ukrajinske mobilne mreže. Prema njenim riječima, ljudi koriste solarne panele ostavljene u djelimično uništenim kućama za punjenje mobilnih telefona. Međutim, Natalija upozorava da je ova komunikacija izuzetno opasna. Ukrajinske SIM kartice su zabranjene na okupiranim teritorijama, kao i svaki kontakt sa ukrajinskom stranom, naglašava ona.

Kijev zahtijeva uspostavu humanitarnih koridora

Prošle zime, Oleški je bio dodatno izolovan. Miniranje puteva je dostiglo toliki obim da su mnogi preduzetnici koji su prevozili hranu sa okupiranih teritorija u grad prestali da dolaze iz straha za svoje živote. To je dovelo do skoro potpunog kolapsa snabdijevanja hranom u februaru, kako je za DW izvijestila Tetjana Hasanenko iz ukrajinske vojne administracije u regiji Herson.

"U martu je u gradu faktički zavladala glad, jer od sredine januara do februara gotovo da nije bilo hrane. Tek 4. maja je jedan kamion sa hranom stigao u Oleški, ali naknadnih isporuka nije bilo. Ljudi su, zbog nedostatka struje, bili primorani da kuhaju na otvorenoj vatri", kaže Hasanenko.

A cidade ucraniana de Oleshky está ocupada por tropas russas. Muitos civis ucranianos permanecem lá, isolados enfrentando a fome, enquanto o governo em Kyiv tenta resgatá-los. Vivem nela cerca de 2 mil pessoas, em sua maioria aposentados e pessoas com mobilidade reduzida. pic.twitter.com/oy73zYL26j

— Welgacz (@Welgacz1) June 1, 2026

Prema njenim riječima, Kijev želi da spasi te ljude. Različite institucije, među njima Ministarstvo vanjskih poslova, komesar za ljudska prava i međunarodne humanitarne organizacije, uključene su u te napore. Trenutno se raspravlja o uspostavljanju humanitarnih koridora. Hasanenko priznaje da implementacija takvih mjera ne zavisi samo od Ukrajine. Ona tvrdi da Rusija koristi tamošnje civilno stanovništvo kao živi štit. "Imamo posla sa ruskim ratnim zločincima. Humanitarni koridor bio bi moguć samo pod nadzorom međunarodnih misija, poput Ujedinjenih nacija, Crvenog krsta ili drugih organizacija", naglašava predstavnica vojne uprave.

Teško postizanje dogovora s Moskvom 

Ukrajinski komesar za ljudska prava Dmitro Lubinec opisuje situaciju kao "humanitarnu katastrofu". "Nema dovoljno hrane, lijekova, kao ni vode za piće", kaže on u razgovoru za DW u vezi sa situacijom u Oleškiju. Početkom marta primio je pozive za pomoć od stanovnika okupiranog grada, što ga je navelo da se obrati Međunarodnom komitetu Crvenog krsta (MKCK). Istovremeno, razgovarao je sa ruskom komesarkom za ljudska prava Tatjanom Moskalkovom.

Prema Lubinecu, MKCK se krajem aprila složio da obezbijedi neophodan broj autobusa kako bi se olakšala evakuacija ljudi. Međutim, Lubinec tek treba da dobije odobrenje od ruske strane. "Predložio sam ruskoj strani da se evakuacija iz grada obavi u periodu prekida vatre od 9. do 11. maja, ali nisam dobio nikakav odgovor. Ponudio sam i da lično otputujem tamo kako bi svi znali da je u konvoju za evakuaciju bio prisutan predstavnik ukrajinskih vlasti i da ukrajinska strana poštuje prekid vatre", kaže Lubinec, dodajući da će se o tome i dalje pregovarati.

Ukrajina traži međunarodnu pomoć

U međuvremenu, ukrajinski komesar za ljudska prava pokušava da skrene pažnju međunarodne zajednice na situaciju u Oleškiju. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da Kijev namjerava sa Ujedinjenim nacijama i OEBS-om razgovarati o nesigurnoj humanitarnoj situaciji u Oleškiju i drugim lokalitetima u okupiranom dijelu Hersonske regije. "Pozivamo međunarodnu zajednicu da preduzme konkretne i hitne mjere za spas naših građana u privremeno okupiranom dijelu Hersonske oblasti", navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

DW je zatražio od MKCK-a da se očituje o mjerama koje se preduzimaju po pitanju evakuacije stanovništva. "Naša organizacija je upoznata sa izvještajima u vezi sa situacijom u Oleškiju i okolnim selima. Možemo potvrditi da je MKCK trenutno u dijalogu sa nadležnim vlastima na obje strane po tom pitanju", izjavila je glasnogovornica MKCK-a Oksana Kohan i dodala: "Istovremeno, kroz program za sigurno kretanje civila, MKCK, kroz direktnu saradnju sa nadležnim organima, nastavlja da podržava spajanje porodica na ugroženim područjima sa obje strane fronta.”

Traženje sigurnih ruta za evakuaciju

Dok vlasti pregovaraju o koridorima za evakuaciju iz Oleškija, stanovnici pokušavaju samoinicijativno da napuste grad. Ksenija Arkipova im pomaže u tome. "Da bismo došli do njih, svakih stotinjak metara provjeravamo gdje se nalaze mine; tek tada prolazi vozač - i tako napredujemo. Svake sedmice evakuišemo između sedam i dvanaest ljudi", objašnjava ona. Njihov rad finansijski podržava humanitarna organizacija "Save Ukraine". Arhipova izvještava da su ljudi prvo prebacuju u, od Rusije okupirani, Skadovsk, a potom prevoze preko ruske teritorije do ukrajinsko-bjeloruske granice. Ona napominje da je to trenutno najsigurniji put za napuštanje okupiranih teritorija i dolazak na područje koje kontroliše Kijev.

"Međutim, tim putem mogu izaći samo oni koji posjeduju identifikaciona dokumenta", naglašava Arkhipova. Oni koji su ostali bez dokumenata moraju čekati da im okupacione vlasti izdaju nova. "Ljudi bez dokumenata, koji su ostali bez svega, ne mogu proći kontrolne punktove. Stoga im savjetujem da uzmu ruske pasoše, samo da bi mogli napustiti to područje. Međutim, Rusi od njih zahtijevaju da potvrde svoj identitet svjedočenjem trojice komšija. Ali, gdje će ih pronaći?" pita Arhipova.

Prema njenim riječima, takvi pojedinci u početku ostaju u Skadovsku. Napuštanje tih teritorija je teško i za porodice sa djecom, jer se djeci prvo moraju izdati ruski pasoši. I oni su primorani da mjesecima čekaju na njihovo izdavanje u Skadovsku. "Svi koji odlaze s ukrajinskim pasošem moraju izdržati iscrpljujuće inspekcije, koje traju šest do sedam sati. Podvrgnuti su tjelesnom pregledu i moraju se skinuti do gola", kaže koordinatorka za evakuaciju Ksenija Arhipova.