Spalio se u nadi da će očuvati maternji jezik od izumiranja

Radiosarajevo.ba
Spalio se u nadi da će očuvati maternji jezik od izumiranja
Foto: RSE / Protest Alberta Razina izvan zgrade Državnog savjeta Udmurtije, nakon čega se spalio

Albert Razin je imao toliko strasti za svoj maternji jezik i toliko je strahovao od njegovog izumiranja, da se spalio na glavnom trgu svog rodnog grada u centralnoj Rusiji. Njegova udovica Julija Razina kaže za RSE da je to bio politički protest i vapaj očaja.

Policijski istražitelji su, prema Juliji Razinoj, bili uporni i veoma fokusirani u svojim pitanjima: Zašto se vaš suprug polio benzinom i zapalio na glavnom trgu Iževska, grada u centralnoj Rusiji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa.

Kako se slagao s rođacima? S prijateljima? Da li je izgubio posao?

"'To je bio politički protest', rekla sam im", kazala je Razina u intervjuu za RSE. "Drevni ljudi su imali običaj da kada je neko potlačen, uvrijeđen, da ide kod krivca da mu dokaže svoje pravo".

Smrt Alberta Razina 10. septembra u bolnici, nekoliko sati pošto se spalio, prenerazila je stanovnike grada na 1.100 kilometara istočno od Moskve, u regionu Volga-Ural.

Incident je privukao pažnju na grad koji je poznatiji kao dom legendarnog proizvođača oružja Kalašnjikova. Još važnije, privukao je pažnju na pitanje za koje je Razin (79) imao toliko strasti da je bio spreman da se ubije – za sudbinu svog maternjeg, udmurtskog jezika.

S lingvističkim vezama s estonskim, finskim, karelskim, pa čak i mađarskim, udmurski je maternji jezik samo 324.000 ljudi, kako pokazuju podaci s popisa stanovništva iz 2010. godine. Oko 560.000 ljudi koji tvrde da imaju udmurtsko poreklo živi uglavnom u ruskoj Udmurtskoj Republici, kao i u Kazahstanu i Estoniji.

Taj jezik je jedan od nekoliko desetina koji se govore širom Rusije, prije svega među neslavenskim etničkim grupama. I jedan je od mnogih koji su u opasnosti da izumru.

To je Alberta Razina, koji je izučavao filozofiju i dugo se borio za svoj jezik, tako snažno pogađalo.

Prije nego što se spalio, satima je stajao na glavnom trgu u Iževsku s dva natpisa: "Ako moj jezik umre sutra, onda sam spreman da umrem danas" i "Imam li otadžbinu?" 

Razina je rekla da njen suprug nikada nije pričao o mogućnosti da se ubije.

"Nikada", rekla je za RSE. "Uvijek je govorio o vrijednosti života. Govorio je o strpljenju. A Udmurti imaju izreku: ako se strpljenje ne može slomiti, duša se ne može slomiti. Ljudi bi dolazili kod njega i govorili da je život izgubio sav smisao. I mogao je naći prave riječi za svakoga i ljudi bi se vratili životu".

Ipak, ona kaže da razumije zašto se ubio. "Bio je očajan", rekla je ona. "Samo je digao ruke. Kada shvatite da ovaj svijet više nije za vas..."

Rusija Rusima

Razin je godinama nastojao da podigne svijest o sudbini udmurtskog i drugih jezika. To pitanje je kod njega dodatno dobilo na urgentnosti 2017. godine, kada je predsjednik Vladimir Putin rekao da djeca ne bi trebalo da budu primorana da uče jezike koji nisu njihovi maternji jezici i koji se ne smatraju zvaničnim, "državnim jezicima".

Izjava je uslijedila poslije porasta žalbi etničkih Rusa u nekim regionima s velikim neslavenskim stanovništvom.

Aktivisti i zastupnici ruskih etničkih manjina su se takođe žalili da Putinova retorika sve više odražava slavenske nacionalističke teme koje su široko prihvaćene. Oni kažu da je to dovelo do dalje diskriminacije neslavenskih etničkih grupa i njihovih kultura.

Donji dom ruskog parlamenta je 2018. usvojio zakon kojim je ukinuta obavezna nastava autohtonih jezika.

U Udmurtiji, udmurtski jezik nikada nije bio obavezan predmet u školama, tako da zakon nije imao direktne posljedice po njegovo učenje.

U drugim regionima, na primjer Tatarstanu, koji imaju mnogo veće i politički moćnije etničke zajednice, zakon je stvorio probleme pošto se i tatarski i ruski smatraju državnim jezicima, i oba su bila obavezna u školama.

Ubrzo pošto je zakon usvojen, tatarski je ukinut kao obavezan predmet u Tatarstanu i sada se uči samo kao izborni predmet poslije pismenog zahtjeva roditelja đaka.

'Ne može gore'

Razina je rekla da je tokom kampanje za predsjedničke izbore 2018., njen suprug pisao Putinu i rekao mu da ako želi da nastavi voditi zemlju, treba uzeti u obzir potrebe ili zahtjeve manjih ruskih etničkih grupa.

Rekla da su ona i njen suprug, za kojeg se udala 1996., tokom godina prodali, kupili i opet prodali tri vikendice kako bi prikupili novac za njegova izučavanja i zalaganja. Nikada nije želio tražiti sponzore, rekla je ona.

"To je bilo puno para za nas", rekla je. "Zato što kada živite samo od jedne penzije, objavljivanje knjiga štampanih u boji košta puno. A on je volio da objavljuje ilustrovane knjige. I naši prijatelji su nam pomagali".

"Govorio bi da je stanje 'ne može gore' počelo u sovjetsko vrijeme, kada je djeci bilo zabranjivano da u svojim porodicama govore maternjim jezikom. Vaspitači bi dolazili u kuće i tražili od porodica da govore samo na ruskom", rekla je Razina.

Razin je oduvijek insistirao da udmurtska djeca treba da uče ruski i udmurtski, rekla je ona. Kada je sovjetski vođa Mihail Gorbačov počeo da liberalizuje zemlju krajem 80-ih godina, Razin je to pozdravio, zato što je vjerovao da će koristiti manjim etničkim grupama.

"Bilo mu je drago što je došlo do promjene po nacionalnom pitanju. Prije toga, Udmurtima uopšte nije bilo dozvoljeno da dignu glavu", rekla je Razina.

Veče prije nego što se njen suprug ubio, Razina se, prema njenim riječima, vratila kasno u njihov skroman stan. Sjedio je u fotelji gledajući vijesti bez zvuka i slušalica, koje je obično imao jer nije dobro čuo.

"Nije razgovarao sa mnom", prisjeća se ona. "Samo mi se nasmiješio".

Razin je ostavio oproštajnu poruku koju je našla njegova pastorka Sofija, kćerka Razine iz prvog braka. U njoj se izvinio što više nije mogao da finansijski izdržava svoju porodicu.

"Vjerovao je da ako neko slijedi put finansijskih vrijednost, onda se pozdravlja od ljudskih", rekla je Razina. "Bio je veoma utučen zato što je sumnjičen da ima neku vrstu proameričkih ili prozapadnih veza, iako je bio pravi patriota".

Posljednji oproštaj od Razina 12. septembra u glavnom pozorištu u Iževsku privukao je stotine ožalošćenih. Takođe je podstakao na novi poziv grupe koja promoviše udmurtsku kulturu i jezik kako bi se riješilo pitanje položaja jezika koji nestaju.

Video sa sahrane Alberta Razina:

"Albert Razin je svojim žrtvovanjem pozvao cijelu Rusiju i cijeli svijet da obrate pažnju na katastrofalnu situaciju udmurtskog jezika i da se preduzmu mjere da se jezik spasi, da se stvore svi uslovi da se zaštiti i prenosi", naveli su aktivisti na društvenoj mreži VKontakte. "Danas više ne možemo ignorisati probleme udmurtskog jezika ili biti ravnodušni na njegovu smrt".

Razina je rekla da se nada da će smrt njenog supruga dovesti do promjene kod vlasti, priznanja opasnosti s kojima se suočavaju izumirući jezici ruskih etničkih manjina. Ali kaže da nije optimistična.

"Postepeno, sve odlazi – ne samo jezik, ne samo udmurtski", rekla je ona.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije