Ubijen u izraelskim napadima na Bejrut: Ko je bio Hassan Nasrallah?

Hassan Nasrallah je ubijen u zračnim napadima izraelskih vojnih snaga na Bejrut, u petak 27. septembra, a u subotu ujutro, 28. septembra, potvrda o likvidaciji istog je stigla od strane zvaničnika IDF-a. 

Hassan Nasrallah je bio vođa organizacije Hezbollah, a godinama nije viđen u javnosti zbog straha da će ga Izrael pokušati ubiti. Njegova ličnost je povezana blisko sa Iranom, a odigrao je ključnu ulogu u pretvaranju Hezbolaha u političku i vojnu silu kakva je danas - i ostaje poštovan od strane pristalica grupe, te srodnih grupa. 

Pod Nasrallahovim vodstvom, Hezbollah je pomogao u obuci boraca palestinske oružane grupe Hamas, kao i milicija u Iraku i Jemenu, a od Irana je nabavio projektile i rakete za upotrebu protiv Izraela.

Trending

Barbareza naljutilo pitanje o ostavci: "Ti to ozbiljno sada?"

Šta je Hezbolah i zašto Izrael napada Liban?

Iran se suočava s dilemom suzdržanosti ili osvete za napade na saveznika Hezbolah od strane izraelske vojske. Iran je usmjerio evoluciju Hezbolaha od milicije osnovane za borbu protiv izraelskih trupa koje okupiraju Liban u vojnu silu jaču od libanonske vojske, moćnog posrednika u libanonskoj politici, glavnog pružatelja zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga i ključnog dijela nastojanja Irana koji ga podržava za regionalnu prevlast, piše BBC.

Rođen 1960. godine, Hassan Nasrallah je odrastao u istočnom kvartu Bourj Hammoud u Bejrutu, gdje je njegov otac Abdul Karim vodio malu prodavnicu povrća. Bio je najstariji od devetoro djece.

28.09.24. 10:19

Izraelska vojska objavila: Vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah je ubijen

Pridružio se pokretu Amal, tada šiitskoj miliciji, nakon što je Libanon zapao u građanski rat 1975. godine. 

Nakon kratkog boravka u iračkom svetom gradu Najafu kako bi pohađao šiitsku bogosloviju, ponovo se pridružio Amal u Libanu prije nego što su se on i drugi odvojili od grupe u 1982., ubrzo nakon što je Izrael napao Liban kao odgovor na napade palestinskih militanata.

Nova grupa, Islamska Amal, dobila je značajnu vojnu i organizacionu podršku od iranske Revolucionarne garde sa sjedištem u dolini Bekaa, te se pojavila kao najistaknutija i najefikasnija od šiitskih milicija koje će kasnije formirati Hezbolah.

Godine 1985., Hezbolah je službeno najavio svoje osnivanje objavljivanjem "otvorenog pisma" u kojem su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez identificirani kao glavni neprijatelji islama i pozvali na "brisanje" države Izraela, za koji je rekao da je okupirao muslimanske zemlje.

Nasrallah je napredovao kroz Hezbolahove redove kako je organizacija rasla. Rekao je da je nakon što je bio borac postao njen direktor u Baalbeku, zatim u cijeloj regiji Bekaa, a zatim u Bejrutu.

Postao je vođa Hezbolaha 1992. u dobi od 32 godine, nakon što je njegov prethodnik Abbas al-Musawi ubijen u napadu izraelskog helikoptera.

28.09.24. 07:18

Dok traje procjena vojske da li je Nasrallah mrtav: Bombardovanje Bejruta se nastavlja

Jedna od njegovih prvih akcija bila je osveta za ubistvo Musavija. Naredio je raketne napade na sjever Izraela u kojima je ubijena djevojka, izraelski službenik sigurnosti u izraelskoj ambasadi u Turskoj je ubijen od eksplozije automobila bombe, a bombaš samoubica pogodio je izraelsku ambasadu u Buenos Airesu, u Argentini, ubivši 29 ljudi.

Sin Hassana Nasrallaha poginuo u sukobu sa IDF-om

Nasrallah je takođe vodio rat niskog intenziteta sa izraelskim snagama koji je završio njihovim povlačenjem iz južnog Libana 2000. godine, iako je pretrpio lični gubitak kada je njegov najstariji sin Hadi poginuo u sukobu sa izraelskim trupama.

Nakon povlačenja Nasrallah je izjavio da je Hezbolah ostvario prvu arapsku pobjedu protiv Izraela. On je također obećao da se Hezbolah neće razoružati, rekavši da smatra da "sva libanska teritorija mora biti obnovljena", uključujući područje farmi Shebaa.

Bilo je relativno mirno do 2006. godine, kada su militanti Hezbolaha pokrenuli prekogranični napad u kojem je ubijeno osam izraelskih vojnika, a dvojica kidnapovana, što je izazvalo masivan odgovor Izraela.

Izraelski ratni avioni bombardovali su uporišta Hezbolaha na jugu i u južnim predgrađima Bejruta, dok je Hezbolah ispalio oko 4.000 raketa na Izrael. Više od 1.125 Libanaca, većinom civila, poginulo je tokom 34-dnevnog sukoba, kao i 119 izraelskih vojnika i 45 civila.

Nasrallahov dom i kancelarije bili su na meti izraelskih ratnih aviona, ali je on preživio neozlijeđen. Godine 2009. Nasrallah je izdao novi politički manifest koji je nastojao istaknuti Hezbolahovu "političku viziju". Odbacio je referencu na islamsku republiku koja se nalazi u dokumentu iz 1985. godine, ali je zadržao čvrstu liniju protiv Izraela i SAD-a i ponovio da Hezbolah mora zadržati svoje oružje uprkos rezoluciji UN-a koja ga zabranjuje u južnom Libanu.

"Ljudi evoluiraju. Cijeli svijet se promijenio u protekle 24 godine. Liban se promijenio. Svjetski poredak se promijenio", rekao je Nasrallah.

Četiri godine kasnije, Nasrallah je izjavio da Hezbollah ulazi u "potpuno novu fazu" svog postojanja slanjem boraca u Siriju da pomognu svom savezniku, predsjedniku Basharu al-Assadu, kojeg podržava Iran, u gušenju pobune. "To je naša bitka, i mi smo tome dorasli", rekao je.

Libanski sunitski lideri optužili su Hezbolah da je zemlju uvukao u rat u Siriji, a tenzije između dva ogranka religija su se dramatično pogoršale.

Godine 2019. duboka ekonomska kriza u Libanu pokrenula je masovne proteste protiv političke elite dugo optužene za korupciju, rasipništvo, loše upravljanje i nemar. Nasrallah je u početku izrazio simpatije prema pozivima na reforme, ali se njegov stav promijenio kada su demonstranti počeli zahtijevati potpunu reviziju političkog sistema.

Dana 8. oktobra 2023. - dan nakon neviđenog napada Hamasovih naoružanih napadača na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi - eskalirali su ranije sporadične borbe između Hezbolaha i Izraela.

Hezbolah je pucao na izraelske položaje, u znak solidarnosti sa Palestincima.

U govoru u novembru, Nasrallah je rekao da je napad Hamasa bio "100 posto palestinski u smislu odluke i izvršenja", ali da je sukob između njegove grupe i Izraela "veoma važno i značajno".

Grupa je lansirala više od 8.000 raketa na sjever Izraela i Golansku visoravan koju su okupirali Izrael. Također je ispalio protutenkovske projektile na oklopna vozila i napao vojne ciljeve eksplozivnim dronovima.

Izraelske odbrambene snage (IDF) uzvratile su zračnim napadima i tenkovskom i artiljerijskom vatrom na položaje Hezbolaha u Libanu.

U svom najnovijem govoru, Nasrallah je okrivio Izrael za detonaciju na hiljade pejdžera i radio slušalica koje su koristili članovi Hezbolaha, u kojima je ubijeno 39 ljudi i ranilo hiljade drugih, i rekao da je "prešao sve crvene linije". On je priznao da je grupa pretrpjela "udarac bez presedana".

Ubrzo nakon toga Izrael je dramatično eskalirao napade na Hezbolah, pokrenuvši talase bombardovanja u kojima je poginulo skoro 800 ljudi.