Tužno sjećanje: Obilježava se 80 godina od bacanja atomske bombe na Hirošimu

U 8:16 ujutro, 6. augusta 1945. godine, japanski radio i televizija su primijetili nešto neobično.

Regionalna stanica je prestala s radom, a rezervna komunikacijska linija se također ugasila. Vojska je dobila sličnu dojavu putem željezničkog telegrafa: prijavljena je eksplozija. Ipak, radar nije zabilježio nikakav zračni napad. Izgledalo je kao da se desila greška. Tokio je pokušavao stupiti u kontakt s Hirošimom – bezuspješno. Mladom oficiru je naređeno da odleti i provjeri situaciju. Na nekih stotinjak milja od grada, iz aviona je vidio oblak dima, piše londonski The Times povodom 80. godišnjice prve upotrebe atomske bombe.

Kad su on i pilot stigli do Hirošime, zatekli su razaranje koje nikada prije nije viđeno – grad je gorio, zgrade su bile srušene do temelja, dim i neobični oblaci su se uzdizali ka nebu. Trebalo je nekoliko sati da Tokio sazna šta se zapravo dogodilo.

Trending

Kakva utakmica Nikole Jokića: Ubacio 40 poena za triler pobjedu Denvera nad Atlan­tom

Rat na Pacifiku

Sve je počelo 7. decembra 1941., kada je Japan otvorio front u Aziji. U brutalnim napadima, njihova ekspanzionistička vojska krenula je protiv Britanaca u Maleziji, Hong Kongu, Singapuru, Borneu i Burmi, te protiv Nizozemske Istočne Indije i Tajlanda. Ratovali su i u Kini, gdje su započeli sukobe još 1937. godine. Japanska vojska je prema zarobljenicima i civilima postupala krajnje brutalno, navodi The Times.

Cilj im je bio osvajanje teritorija i prirodnih resursa, naročito nafte, ali su se time sukobili s američkim interesima, posebno na Filipinima. U pokušaju da osakate američku mornaricu, izvršili su iznenadni napad na Pearl Harbour na Havajima. Iako je uništeno mnogo brodova, ključni američki nosači aviona su ostali netaknuti. Napad je natjerao SAD da se uključi u rat. Japan se nadao brzoj pobjedi i mirovnom dogovoru, no zapravo su time "probudili uspavanog diva".

Nakon što se američka industrija pokrenula, Japan je pretrpio ključni poraz u junu 1942. kod atola Midway, gdje su izgubili četiri nosača aviona – gubitak koji nisu mogli nadoknaditi. Od tada, Japan je bio u stalnom povlačenju.

U narednim godinama, britanske, kineske i savezničke snage počele su preokretati tok rata. Američke trupe su kroz krvave borbe prelazile s otoka na otok – Guadalcanal, Saipan, Iwo Jima, Okinawa – sve dok nisu došli nadomak japanskog matičnog teritorija.

Do jula 1945. godine, Japan je bio iscrpljen, bez resursa. Saveznici su planirali invaziju na Kyushu za 1. novembar 1945. godine. Procjene su govorile da bi žrtava moglo biti i milion.

Tajni plan: atomska bomba

U međuvremenu, SAD su razvijale tajni projekat – Manhattan projekt, pod vođstvom J. Roberta Oppenheimera, koji je u laboratoriju u Los Alamosu radio na stvaranju nuklearnog oružja. Cilj je bio iskoristiti ogromnu količinu energije iz nuklearne fisije.

Prvi test bombe, pod imenom Trinity, izveden je 16. jula 1945. u pustinji Novog Meksika. Malo ljudi je znalo za taj događaj, a još manje ih je razumjelo njegove posljedice.

Dana 26. jula, predsjednik Truman i saveznici izdali su Potsdamsku deklaraciju, pozivajući Japan na bezuslovnu predaju, uz upozorenje o "brzom i potpunom uništenju" ako odbiju. Japan je ignorisao ultimatum.

6. august: Sunčano jutro u Hirošimi

Stanovnici Hirošime su se probudili tog jutra ne sluteći ništa – prethodna noćna upozorenja na napad bila su lažna. Grad još nije bio bombardovan. Pastor Kiyoshi Tanimoto, metodista, sjećao se kako je jutro bilo "hladno i ugodno", bez buke aviona.

Ali visoko iznad njih, na visini od 9.500 metara, letjela su tri američka bombardera B-29, predvođena avionom Enola Gay, koji je nosio bombu nazvanu Little Boy – tešku skoro pet tona. Cilj: most Aioi. U 8:15 i 15 sekundi, bomba je puštena.

U samo nekoliko sekundi, na visini od 528 metara iznad grada, uranijumski dijelovi unutar bombe su spojeni, izazvavši ogromnu eksploziju. Temperatura tla skočila je na skoro 4000°C. Oko 80.000 ljudi je poginulo odmah. Ljudi u neposrednoj blizini su isparili, ostavljajući samo sjene na zidovima.

Zvučni val putovao je brzinom od 1500 km/h, a oblak u obliku gljive uzdigao se do visine od 15.000 metara. Požari su izbijali posvuda.

06.08.24. 17:47

Godišnjica bombardovanja Hirošime: "Nepovjerenje u svijetu raste zbog nuklearnog oružja"

Pilot Paul Tibbets rekao je: "Grad koji smo vidjeli u punom suncu prije nekoliko minuta sada je bio samo tamna mrlja".

Druga bomba: Nagasaki

Devetog augusta, iz baze na ostrvu Tinian, poletio je drugi avion, Bockscar, noseći bombu Fat Man – snažniju od prethodne, s 21 kilotonom eksplozivne snage. Bomba je koristila plutonijum i kompleksnu implozijsku metodu.

Prvobitna meta bila je Kokura, ali zbog magle i dima posada nije mogla jasno vidjeti cilj. Nakon tri kruga, odlučeno je da se krene ka alternativnom cilju – Nagasakiju. I taj grad je bio pod oblacima, ali u posljednjem trenutku, posada je ugledala pukotinu i bacila bombu.

Eksplozija je pogodila dolinu između čeličane Mitsubishi i vojnog arsenala. Iako su brda ublažila dio razaranja, grad je i dalje bio devastiran. Četerdeset hiljada ljudi poginulo je odmah. Preživjeli su bili pogođeni misterioznim simptomima – povraćanje, proljev, anemija – što je kasnije identificirano kao radijacijska bolest.

Ukupan broj poginulih u oba bombardovanja popeo se na oko 246.000, većinom civila.

Kraj rata i predaja Japana

Japan nije odmah priznao poraz. Tek 15. augusta, car Hirohito se obratio naciji i najavio predaju. I tada su pojedini vojni oficiri pokušali izvršiti državni udar kako bi spriječili kapitulaciju.

To je bila kombinacija japanske tradicije, tvrdoglave borbenosti i nerazumijevanja razmjera onoga što se desilo. Čak i kad su se suočili s očiglednim dokazima razaranja, mnogi nisu mogli pojmiti da se svijet zauvijek promijenio.