Trump zaustavio Netanyahua: Izrael je planirao napad na iranska nuklearna postrojenja?
Izrael je pripremao zajednički napad na iranska nuklearna postrojenja uz podršku SAD, ali je predsjednik Donald Trump blokirao plan u korist diplomatskih razgovora s Teheranom, prenosi NYT.
Odluka je uslijedila nakon internih debata u Washingtonu, gdje je zabrinutost oko regionalnog rata bila veća od podrške vojnoj akciji.
Prema izvještaju, postojale su dvije suprotstavljene pozicije u administraciji, jedna uključujući komandanta CENTCOM-a, generala Michaela E. Kurilla, koji je podržavao planove Izraela, a druga koja je brinula zbog toga što su Sjedinjene Američke Države uvučene u regionalni rat i zahtijevala da se diplomatiji da šansa. Times je tvrdio da je žurna posjeta premijera Benjamina Netanyahua Bijeloj kući ranije ovog mjeseca bila kako bi uvjerio predsjednika da odobri napad, što nije uspjelo.
Odluka je uslijedila nakon višemjesečne interne debate u Washingtonu, navodi se u izvještaju.
I ovo je BiH | Travničani brinu o ostavštini bosanskih Jevreja, čiste i uređuju jevrejska groblja
Trump se na kraju odlučio za diplomatiju u vrijeme kada se Iran smatrao vojno i ekonomski oslabljenim. Debata je naglasila napetost između više nastrojenih zvaničnika i onih koji su se pitali da li bi vojni napad mogao realno zaustaviti iranske nuklearne ambicije bez pokretanja šireg rata. Za sada se čini da se američki konsenzus protivi vojnoj akciji, posebno jer je Iran signalizirao otvorenost za pregovore.
'Zaustavite masakr': Francuski novinari pokazali solidarnost sa kolegama u Gazi
Prema pisanju Times, izraelski zvaničnici razvili su niz planova za napad u maju koji ima za cilj usporavanje iranskog nuklearnog programa za najmanje godinu dana. Neki izraelski zvaničnici bili su optimistični da bi SAD mogle odobriti planove, koji su se, prema izvorima upućenim u to pitanje, u velikoj mjeri oslanjali na američku umiješanost – ne samo za zaštitu Izraela od odmazde, već i za osiguranje uspjeha operacije.
Ranije ovog mjeseca, Trump je obavijestio izraelske zvaničnike o svojoj odluci. Kasnije je o tome razgovarao s Netanyahuom tokom premijerove posjete Washingtonu, gdje je iskoristio zajednički nastup u Ovalnoj kancelariji kako bi najavio početak direktnih pregovora s Iranom . Times je rekao da je njegovo izvještavanje zasnovano na razgovorima s američkim vojnim i obavještajnim zvaničnicima koji su upoznati sa povjerljivim planovima Izraela i na povjerljivim internim administrativnim razmatranjima.
Po Netanyahuovom nalogu, IDF je u početku pripremio plan koji kombinuje zračni napad sa komandoskim napadom na podzemne nuklearne lokacije, vjerovatno uključujući američke avione.
Međutim, izraelski vojni zvaničnici rekli su svojim američkim kolegama da operacija neće biti gotova prije oktobra. Tražeći bržu opciju, Izrael je počeo modificirati plan u širu zračnu kampanju koja bi i dalje zahtijevala pomoć SAD-a.
U početku je nekoliko američkih zvaničnika, uključujući generala Kurilla i savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza, bilo otvoreno za razmatranje izraelskih prijedloga. Čak su istraživali kako bi SAD potencijalno mogle podržati štrajk ako Trump da zeleno svjetlo. Američki zvaničnici su se navodno složili da bi svaki ozbiljan pokušaj oštećenja iranske nuklearne infrastrukture zahtijevao podršku SAD-a.
Uz odobrenje Bijele kuće, Kurilla je počela prenositi vojnu imovinu u region. Nosač aviona USS Carl Vinson stigao je u Persijski zaljev, pridruživši se USS Harry Truman u Crvenom moru. SAD su rasporedile dvije raketne baterije Patriot, sistem THAAD u Izraelu i šest stelt bombardera B-2 u Dijego Garsiju u Indijskom okeanu. Dodatni borbeni avioni su također bili u razmatranju za raspoređivanje, vjerovatno u izraelske baze.
Brojni visoki američki zvaničnici podržali su Gabbardovu procjenu. Načelnica osoblja Susie Wiles, ministar odbrane Pete Hegseth i potpredsjednik JD Vance izrazili su sumnju u razboritost štrajka. Neki su strahovali da će to dovesti do regionalnog rata i natjerati Iran da donese konačnu odluku o izradi nuklearnog oružja. Čak je i Waltz, vodeći glas jastreba koji je ranije tvrdio da je Iran ranjiv, izrazio skepticizam da bi izraelski napad mogao uspjeti bez pomoći SAD-a.
Palestinu priznala još jedna zemlja Europske unije
Sastanak u Ovalnom uredu održan je ubrzo nakon promjene stava Irana. Dok se činilo da je vrhovni vođa Ali Khamenei odbio prijedlog direktnih pregovora koji je Trump poslao 12. marta, iranski zvaničnik je kasnije odgovorio 28. marta spremnošću da se uključi u indirektne razgovore. U Trumpovom timu ostaje značajna debata o vrsti sporazuma koji bi Iran prihvatio, ali je na tom sastanku potpredsjednik Vance, uz podršku drugih, ustvrdio da je Trump imao rijetku priliku da postigne historijski sporazum. Izvori iz administracije rekli su da bi Trump mogao podržati izraelski napad ako pregovori propadnu.
Tokom posjete Izraelu od 1. do 2. aprila, Kurilla je izraelskim zvaničnicima rekao da Bijela kuća želi da zaustavi pripreme za napad. 3. aprila, tokom posjete Mađarskoj, Netanyahu je telefonirao Trumpu. Prema izraelskim izvorima, američki predsjednik je odbio da razgovara telefonom o politici Irana i pozvao je Netanyahua u Bijelu kuću. Netanyahu je stigao 7. aprila.
Iako je posjeta javno predstavljena kao prilika za razgovor o Trumpovom novom tarifnom planu, ključna tema za Izrael bio je predloženi štrajk. Ipak, s Netanyahuom na njegovoj strani, Trump je iskoristio nastup u Ovalnom uredu kako bi najavio otvaranje pregovora s Iranom.
On je u četiri oka rekao Netanyahuu da neće podržati izraelski napad u maju ako pregovori budu napredovali. Sljedećeg dana Trump je pojasnio svoj stav: "Ako je potrebno vojno rješenje, to će se dogoditi. Izrael bi ga, naravno, vodio", rekao je.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
