Svjetski mediji o posljedicama Trumpove odluke da preseli ambasadu u Jeruzalem

Palestinci su u utorak (15. maja) obilježili "nakbu", odnosno "katastrofu", kada je prije 70 godina oko 700.000 njihovih sunarodnjaka protjerano ili napustilo svoje domove dan nakon proglašenja izraelske države 14. maja 1948. godine.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, na zahtjev Kuvajta, održalo je vanrednu sjednicu na kojoj se vodila žestoka rasprava o nasilju u Gazi.

Vijeće je pozvalo na smirenje situacije duž granice u pojasu Gaze nakon smrtonosnih sukoba u ponedjeljak, uz proteste evropskih članica zbog priznanja Jeruzalema kao izraelskog glavnog grada od strane Sjedinjenih Država te zvaničnog otvaranja ambasade u tom gradu, piše na sajtu Vijeća sigurnosti, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Ovaj krug nasilja u Gazi treba da se završi", rekao je specijalni koordinator UN-a za mirovni proces na Bliskom istoku, Nikolaj Mladenov i dodao "ako se to ne učini, eksplodirat će i povući sve u regionu u drugo smrtonosno sukobljavanje".

"Međunarodna zajednica mora intervenirati i spriječiti rat", istakao je on.

Nikki Haley, američka ambasadorka u UN-u, rekla je da je nasilje rasprostranjeno ne samo u Gazi, već i na čitavom Bliskom istoku, a u odbranu Izraela optužila je Vijeće za dvostruke standarde.

"Nema nikakvog uvjerljivog mirovnog sporazuma pod kojim Jeruzalem više ne bi ostao glavni grad Izraela. Priznajući tu stvarnost, mir postaje više moguć, ne manje," rekla je ona, dodajući da je njena zemlja spremna podržati pregovore i mirovni sporazum na svaki način - "mir u kojem su ljudi svih vjera slobodni da se uvažavaju u Jeruzalemu".

Za to vrijeme svjetski mediji bave se političkim posljedicama odluke Donalda Trumpa da preseli ambasadu u Jeruzalem.

Prema pisanju londonskog The Timesa, Trump je mislio da ima novi pristup u uspostavljanju mira između Izraelaca i Palestinaca, ali događaji u ponedjeljak su izgledali depresivno i bili su slični rezultatima napora prethodnih administracija.

"Izraelske trupe pucale su u Gazi i mnogi ljudi su ubijeni: ovo ili nešto slično tome je bio redovan obrazac, a ne mijenja pravila igre," piše britanski list.

"Izgleda da se Trump nadao da bi sa Izraelom mogao da promjeni pravila: umjesto da bude posrednik želio je da preuzme rizik i bude neko ko pravi dogovor," stoji u tekstu i dodaje se da je zbog toga odlučio da pošalje Jareda Kushnera, savjetnika za Bliski istok, da predstavi ideje saudijskom prestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu, koji je trebalo da ih nametne Palestincima. Međutim, princ nikada nije formalno priznao svoje razgovore sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom, a pokazalo se da se takvi pristupi upropaste, odnosno zavise od toga šta Palestinci odluče da urade."

Associated Press ocjenjuje da plan predsjednika Trumpa za posredovanje mira na Bliskom istoku ili "dogovor vijeka" tone sve dublje.

Američka agencija navodi i da je preseljenje ambasade, koje je Trump nazvao "sjajnim danom" za Izrael, iako je nekoliko desetina Palestinaca poginulo u Gazi, narušilo ugled Washingtona kao posrednika između tih strana.

"I to je najnovija u nizu američkih odluka koja možda izazove domino efekat sa nepredvidljivim posljedicama," piše AP.

"Tradicionalno smo pokušali da odigramo ulogu vatrogasca na Bliskom istoku. Sada igramo ulogu palikuće," rekao je Ilan Goldenberg, bivši zvaničnik State Departmenta i Pentagona koji vodi program za Bliski istok u Centru za novu američku sigurnost.

AP upozorava i da su obnovljeni sukobi u Gazi stvorili uznemirujuću, ali stvarnu mogućnost da se Izrael uskoro može naći u borbi na dva fronta: s militantima iz Hamasa koji upravljaju priobalnim pojasom Gaze i s iranskim trupama i borcima Hezbolaha u Siriji koje podražava Iran.

Dan kada je Amerika otvarala svoju ambasadu u Jeruzalemu je dan za kojim je svijet žudio zbog onoga što je on trebalo da predstavlja: kraj naizgled beskrajnog sukoba, krvave tragedije pravde i okrutnosti na obje strane, piše New York Times u redakcijskom komentaru o implikacijama Trumpove odluke.

"Izraelci i Palestinci zamišljali su glavni grad u Jeruzalemu, a generacije Amerikanaca, poštenih brokera u potrazi za mirom, nisu prihvatali tvrdnje obiju strana, čekajući na sporazum koji će uz pomoć čvrstih stavki riješiti sve zahtjeve," stoji u tekstu u kojem se još kaže da je Trump isporučio ambasadu kao poklon bez koncesije ili uslova za izraelsku vladu Benjamina Netanijahua, ali i kao udarac za Palestince.

"Svet nije bio svjedok novog mira i sigurnosti za dva naroda koji su dugo sanjali o tome. Umjesto toga, gledao je kako su izraelski vojnici pucali i ubili mnoge palestinske demonstrante, a ranili još hiljade, uz izraelsku granicu sa pojasom Gaze," ocjenjuje NYT.

Izjava Trumpa kojom priznaje Jeruzalem kao glavni grad Izraela i odluka da u njega preseli ambasadu iz Tel Aviva ukinuli su 70 godina američke neutralnosti, zaključuje njujorški list.

New York Times prenosi i svjedočanstvo Ahmeda Abu Ratime koji je pomogao da se organizuje veliki "Marš povratka", koji je na tu ideju došao tokom šetnje sa prijateljem Hasanom duž granice.

"Tu leži naša zemlja, rekao sam Hasanu, dok sam gledao drveće na drugoj strani ograde. A ipak, zbog te ograde i vojnika koji čuvaju granicu, to je daleko. Većini ljudi mojih godina nikada nije bilo dozvoljeno da napuste Gazu, jer Egipat kontroliše južni dio zemlje, a Izrael sjeverni," piše Abu Ratima za New York Times.

To razmišljanje je napisao na Facebooku i tako potakao ljude u Gazi da započnu pokret koji je kulminirao istorijskim protestima koji su se dogodili tokom proteklog mjeseca.

"Tragično, Izrael je reagovao još brutalnije nego što sam očekivao – a preživio sam tri rata," kaže Abu Ratima i dodaje da je njegova mržnja prema granicama univerzalna, odnosno da od nje pate svi Palestinci.

On najavljuje i nastavak borbe sve dok Izrael ne prizna njihovo pravo da se vrate u domove i zemlju iz koje su,kako kaže bili prognani.

Abu Ratima na kraju kaže i da će nastaviti da kuca na vrata međunarodnih organizacija i, kako kaže, izraelskih tamničara sve dok ne vidi konkretne korake za okončanje blokada Gaze.