Svjetski lideri koji se nikoga ne plaše

Kim Jong-un

Iako ima samo 31 godinu, Kim Jong-un, čelni čovjek Sjeverne Koreje predstavlja strah i trepet mnogima. Veliki vođa ove izolovane zemlje, svojim ponašanjem i izjavama konstantno dovodi ostale svjetske lidere na sam rub.

Pored titule vođe, on je i vrhovni zapovjednik Korejske narodne vojske i predsjednik Centralnog komiteta Radničke partije Koreje od decembra 2011. godine.

Godine 2010. postao je očev prijestolonasljednik, a nakon smrti oca u decembru 2011. konačno ga i nasljeđuje.

Ono što zapadnim silama najviše smeta u vezi s ovim vođom je činjenica da ne odustaje od razvijanja nuklearnog programa. Tako je, prošle godine, Kim Jong-un prijetio SAD-u i Južnoj Koreji neprijateljskim akcijama i nuklearnim napadima.

Poštivanja ljudskih prava u ovoj zemlji imaju jednu sasvim drukčiju dimenziju od one koja je prihvatljiva u demokratskim društvima. Tako je internet prilično ograničen, česta su svjedočanstva onih čija su prava kršena (posebno zatvorenika), a represije nad mentalno oboljelim i fizički nesposobnim su, također, jedna od pojava u ovoj zemlji.

Vladimir Putin

Vladimir Putin trenutni je predsjednik Rusije. Njegov autokratski način vladanja često je kritiziran od zapadnih medija koji ga vide kao diktatora. Te kritike, ipak, nisu naškodile ruskom predsjedniku, nego su mu u njegovoj zemlji čak donijele i popularnost među narodom. 

Ljudska prava, posebno prava LGBT zajednice, Putin doživljava na jedinstven način. Mnogi su njegov odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama okarakterizirali kao novi Hladni rat. 

Iako zapadni svijet konstantno prijeti sankcijama Rusiji (a neke i provodi), ruski predsjednik konstantno uzvraća poruku: Ne možete nam ništa.

Redžep Tajip Erdogan 

Redžep Tajip Erdogan najpoznatiji je turski političar i dvanaesti predsjednik Republike Turske od 2014. godine. 

Erdogan je od 2003. do 2014. bio je turski premijer, a na dužnosti gradonačelnika Istanbula bio je od 1994. do 1998. Jedan je od utemeljitelja vodeće Stranke pravde i razvitka. 

Tokom posljednje godine izazvao je veliku pažnju javnosti svojim izjavama koje se često protive vrijednosnim sistemima koje Zapad propagira. Erdogan tako u svojim izjavama često kritizira Evropsku uniju i odbija da bude "njeno žrtveno jagnje".

Vrlo često Erdogan otvoreno kritizira feministkinje, a mnogi borci za ljudska prava smatra da su ona u Turskoj ugrožena u mnogim segmentima. Posebno se kritizira Erdoganov odnos prema medijima u ovoj zemlji.

Mahmud Ahmedinedžad 

Mahmud Ahmedinedžad šesti je predsjednik Islamske Republike Iran. On je nakon 24 godine Islamske Republike postao prvim predsjednikom Irana koji nije vjerski dužnosnik. Prije predsjedničkog mandata, Ahmedinedžad je obnašao dužnost gradonačelnika Teherana.

Na udaru kritika zapadnog svijeta našao se zbog jačanja odnosa sa Rusijom, Venecuelom, Sirijom i državama Perzijskog zaljeva.

Druga stvar koja posebno razdvaja Zapad i ovu zemlju, je i iranski nuklearni program, od kojeg Ahmedinedžad nikako ne odustaje, i pored mnogih pregovora. Zapadne sankcije prema Iranu koje dolaze zbog neodustajanja od nukelarnog programa, Ahmedinedžad smatra nelegalnim. 

Njegov odnos prema Izraelu izazvao je najveću pažnju javnosti. Naime, govorio je kako Izrael treba izbrisati s karte svijeta, a optužen je i za nazivanje Holokausta mitom. Ahmedinedžad je negirao ovakve izjave.