Da li ste čuli za rusku flotu iz sjenke? Priča koja stvara nove tenzije između SAD i EU

Od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Moskva se sve više oslanja na takozvanu flotu iz sjenke kako bi zaobišla zapadne sankcije i transportovala svoju naftu širom svijeta. I druge zemlje pod strogim sankcijama, među kojima su Iran i Venecuela, optuživane su da koriste takve brodove za izvoz naftnih derivata. Ovi tankeri često pribjegavaju obmanjujućim metodama kako bi izbjegli otkrivanje, poput isključivanja transpondera za praćenje lokacije, čime prikrivaju stvarno porijeklo ili odredište tereta.

Flota se uglavnom sastoji od starih, neosiguranih i loše održavanih tankera, što izaziva veliku zabrinutost u pomorskoj industriji. Ipak, posljednjih godina naglo se proširila i sada čini gotovo 19 odsto ukupnih svjetskih kapaciteta za prevoz nafte tankerima, prema procjenama kompanije za finansijsku analitiku S&P Global.

"Flota iz sjenke predstavlja pošast", izjavila je Elizabet Brau, viša saradnica vašingtonskog trusta mozgova Atlantski savjet. Dodala je da "nikome nije u interesu" da ti brodovi plove svjetskim morima. Ona je ukazala na to da ovi tankeri podrivaju pomorski poredak i povećavaju rizik od nesreća i štete po životnu sredinu.

Trending

Otac i beba pronađeni mrtvi u kući na Kosovu: Uhapšen 65-godišnjak zbog sumnje na teško ubistvo

"Svaka zemlja trebalo bi da iskoristi svoj uticaj na Rusiju i zatraži od nje da ne koristi ovu flotu", rekla je za DW, ističući da posljedice na kraju snose sve zemlje.

Strah od "mračne flote"

Kako bi suzbile djelovanje flote iz sjenke i ograničile prihode Rusije od izvoza nafte, Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje pojačale su napore da presreću tankere osumnjičene za kršenje sankcija. Međutim, administracija Donalda Trumpa navodno razmatra ukidanje sankcija za neke brodove iz flote iz sjenke i omogućavanje da prevoze naftu na koju se sankcije ne odnose.

Jedan američki zvaničnik rekao je ranije ovog mjeseca za Reuters da je cilj te mjere ublažavanje rekordno visokih globalnih cijena pomorskog prevoza robe. Ukidanje sankcija brodovima iz flote iz sjenke "umanjilo bi ukupnu efikasnost režima sankcija", rekao je Michael Carpenter, viši saradnik za transatlantska pitanja Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS). Takav potez "nagrađuje agresora i pomaže Moskvi da ostvari prihode kojima može nastaviti napade na Ukrajinu", izjavio je za DW.

"To je upravo suprotno od onoga što bi SAD trebalo da rade ako žele da okončaju rat."

Carpenter, koji je ranije bio američki ambasador pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE), rekao je da bi svako ublažavanje sankcija dovelo i do toga da SAD i EU "strateški krenu u suprotnim smjerovima – dok EU jasno podržava Ukrajinu, SAD sve više podržavaju ruske finansijske ciljeve". S tim se slaže i Ben Harris, potpredsjednik i direktor odjela za ekonomske studije u Institutu Brukings. Ukidanje sankcija tankerima iz flote iz sjenke "znatno bi olakšalo Rusiji da prodaje naftu po tržišnim cijenama", rekao je Harris. Ukazao je na to da bi se time "poboljšalo stanje ruskih javnih finansija, jer veliki dio prihoda zavisi od energetskih tržišta".

Američki ministar energetike Chris Wright, međutim, odbacio je tvrdnje da SAD ukidaju sankcije tankerima iz flote iz sjenke.

"Pretvaramo tankere koji djeluju u ilegali u legitimne tankere", prenio je Bloomberg prošle sedmice Wrightove riječi. "Sankcije se ne ukidaju", naglasio je. Dodao je da američka vlada sarađuje s investitorima koji kupuju neaktivne tankere pod sankcijama, obnavljaju ih i koriste za prevoz nafte na koju se sankcije ne odnose.

"Neke od tih brodova prebacićemo iz onoga što nazivam flotom negativaca u flotu dobrih momaka", rekao je Wright. "Oni više neće prevoziti naftu koja je pod sankcijama."

Američka vlada još nije predstavila detaljan plan za tankere iz flote iz sjenke.

Ruska ekonomija odolijeva sankcijama

Ovaj prijedlog dolazi nakon dogovora koji su američki predsjednik Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin postigli ovog mjeseca, a kojim je omogućena prodaja ruskog dizela na svjetskim tržištima. Smatra se da je dogovor dio Trumpovih napora da snizi cijene goriva u SAD uoči izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar.

Američki predsjednik je takođe odustao od uvođenja širokih novih sankcija Rusiji, predviđenih nedavno usvojenim zakonom. Te sankcije bile su usmjerene na ruske prihode od energenata i predviđale su carine za najveće svjetske kupce ruske nafte i gasa. Odluka je naišla na oštre kritike Ukrajine i njenih evropskih saveznika, koji strahuju da bi mogla da naruši vjerodostojnost sankcija i oslabi ekonomski pritisak Zapada na Moskvu. Harris je rekao da su "američke sankcije izuzetno djelotvorne jer postoji prijetnja isključenja iz američkog finansijskog sistema".

Ako se SAD povuku iz režima sankcija protiv flote iz sjenke, "odgovornost prelazi na evropske donosioce odluka", smatra Harris. Međutim, Evropa ima "manje djelotvornih mogućnosti jer je prijetnja prekidom finansijskih veza izgubila na snazi". Ipak, stručnjak je naglasio da Evropa raspolaže određenim instrumentima, ukazujući na njenu ključnu ulogu u pružanju usluga u međunarodnom pomorskom transportu i osiguranju.

"Mogu uvesti mjere kojima bi se zahtijevalo da tankeri, prilikom plovidbe kroz njihove teritorijalne vode, imaju važeće osiguranje kod priznatih osiguravajućih kuća", rekao je. To bi, kako je objasnio, značilo da mnogi tankeri iz flote iz sjenke u praksi ne bi mogli legalno da prevoze rusku naftu.

Harris je dodao da bi evropski zvaničnici mogli da izvrše pritisak i na zemlje širom svijeta kako bi pooštrile kontrolu nad tankerima koji plove pod njihovim zastavama. Carpenter je rekao da EU, čak i ako Vašington ublaži dio ograničenja, neće imati drugog izbora nego da nastavi da sprovodi sankcije protiv tih brodova.

"Velika većina flote iz sjenke prolazi kroz Baltičko more i napušta ga kroz danske moreuze", naveo je. Dodao je da je EU "u jedinstvenom položaju da se ukrca na brodove koji prolaze kroz ovu ključnu pomorsku tačku i izvrši inspekciju".

Moskva je, međutim, zaprijetila da će zaplijeniti brodove evropskih zemalja kao odmazdu za zaustavljanje i zapljenu ruskih plovila za koja se sumnja da pripadaju floti iz sjenke. Bez podrške SAD, rekao je Carpenter, "evropskim zemljama biće teže da preuzmu teret i rizike sprovođenja sankcija". Brau je iznijela sličan stav, ističući da evropski saveznici Ukrajine moraju ostati ujedinjeni i nastaviti blisku saradnju s partnerima poput Japana, Australije i Kanade. Ipak, naglasila je da je ono što mogu postići samostalno "daleko manje od onoga što mogu postići ako su SAD dio tog tima".