Svijet bez gladi sve je udaljeniji cilj: Ukupan broj ljudi koji pate iznosi 645 miliona
Ratovi, klimatske promjene i smanjenje humanitarne pomoći pogađaju sve veći broj ljudi, naročito u Africi.
Novi izvještaji upozoravaju da je cilj svijeta bez gladi danas dalji nego prije nekoliko godina.
Datum objavljivanja Svjetskog indeksa gladi i Izvještaja o gladi nije slučajno odabran: 16. oktobra 1945. godine osnovana je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Ministar Habibija zabranio policajcima u USK nošenje brade: Sindikat traži preispitivanje naredbe
Njen cilj je da osigura snabdijevanje hranom širom svijeta. Međutim, prema procjenama humanitarnih organizacija "Welthungerhilfe" (Pomoć gladnima u svijetu) i "Aktion gegen den Hunger" (Akcija protiv gladi), stanje na tom polju daleko je od dobrog.
Obje nevladine organizacije u svojim izvještajima upozoravaju na drastično pogoršanje situacije, piše DW.
Na Mediteranu oživio drevni europski sukob. Stiže oružje, premještaju se trupe: "Situacija eskalira"
Somalija, Kongo, Sudan i region Sahela posebno su pogođeni
"Prehrambena sigurnost preduslov je za mir i stabilnost”, kaže predsjednica organizacije Welthungerhilfe Marlen Time. Njen kolega, generalni sekretar Matijas Moge, u razgovoru za DW navodi konkretne primjere: Somaliju, Sudan, Kongo i region Sahela. "Tamo je glad sve izraženija. Često je riječ o zemljama i regionima u kojima su posljedice klimatskih promjena naročito snažne. Tu vidimo sasvim jasnu povezanost."
Svjetski indeks gladi zasniva se na četiri mjerljiva pokazatelja: neuhranjenosti stanovništva u cjelini, kao i usporenom rastu, pothranjenosti i smrtnosti djece. Na osnovu tih podataka, 122 zemlje, za koje su bili dostupni pouzdani podaci, svrstane su u četiri kategorije prema nivou gladi: nizak, umjeren, ozbiljan i veoma ozbiljan. Ukupni rezultati su alarmantni: kada je riječ o gladi, stanje se pogoršalo u 32 zemlje.
Više novca za naoružanje, manje za humanitarnu pomoć
Predsjednica organizacije Welthungerhilfe Time govori o alarmantnom preokretu nakon gotovo dvije decenije značajnog napretka. Sigurnost se, kako ističe, prečesto posmatra isključivo kroz vojnu prizmu. Dok su izdvajanja njemačkog Ministarstva odbrane porasla za 20 i više posto, sredstva za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć u nekim slučajevima smanjena su za polovinu. "Pritom se gubi iz vida jedno ključno pitanje: koliko sigurno ljudi mogu da žive ako ne znaju da li će sutra imati dovoljno hrane?"
Uprkos svim preprekama, Svjetski indeks gladi donosi i nekoliko ohrabrujućih primjera. Generalni sekretar organizacije Welthungerhilfe" Moge izdvaja Ugandu, Keniju i Sijera Leone. "Napredak bilježimo naročito tamo gdje imamo stabilnu vladu, gdje nema sukoba ili ih je veoma malo i gdje postoji jasna politika za suzbijanje posljedica klimatskih promjena."
U okupiranom gradu ljudi gladuju: Stigla potvrda da neke porodice jedu pse
Ulaganja u ruralna područja donose rezultate
U tim zemljama vodi se računa o najugroženijima, kaže Moge, koji je tokom brojnih putovanja u pogođene zemlje i regione imao priliku da se lično upozna sa stanjem na terenu. Rezultati su naročito dobri kada se ulaže u ruralna područja: "U poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, ali i sisteme socijalne zaštite".
Međutim, prema njegovim saznanjima, o takvom napretku u Pojasu Gaze, odakle se nedavno vratio nakon pet dana boravka, ne može biti ni govora. Ujedinjene nacije (UN) su 2025. godine proglasile glad u toj oblasti, koja je velikim dijelom razorena u ratu između Izraela i Hamasa.
Pojas Gaze: "Malo je nade da će se stanje poboljšati"
Glad u Pojasu Gaze više nije toliko katastrofalna kao ranije, jer je u tu oblast počelo da stiže više humanitarne pomoći, kaže Moge. Ipak, stanovništvo je sabijeno na veoma malom prostoru, a 90 odsto ljudi primorano je da živi u šatorskim naseljima. "Higijenski uslovi su veoma loši, zbog čega djeca posebno pate od kožnih bolesti i dijareje. Nažalost, trenutno imaju veoma malo razloga da se nadaju poboljšanju situacije."
Mogeovi svježi utisci poklapaju se sa zvaničnom procjenom njemačke vlade, prema kojoj humanitarna situacija u Gazi ostaje "katastrofalna". To se navodi u nedavno objavljenom odgovoru vlade na poslaničko pitanje stranke Ljevica u njemačkom Bundestagu.
Nemoć u srcu Evrope: Mogu li Steinmeier i Macron dati novi impuls njemačko-francuskom partnerstvu?
Njemačka vlada računa i na diplomatiju
Kao jedan od najvećih bilateralnih donatora, Njemačka je od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine izdvojila do 420 miliona eura za humanitarnu pomoć. Osim toga, Berlin navodi da diplomatskim putem "neprestano vrši pritisak na Izrael kako bi se poboljšao pristup humanitarnoj pomoći".
I u izvještaju organizacije "Aktion gegen den Hunger" stanje u Gazi opisano je kao katastrofalno: "Oštećeno je 87 posto poljoprivrednih površina, uništena je 81 posto infrastrukture plastenika, a oko 90 posto vode nije za piće." Ni u drugim dijelovima svijeta vijesti nisu mnogo bolje.
"Krize se međusobno pojačavaju"
"Glad je sve više koncentrisana u malom broju zemalja koje se istovremeno suočavaju sa sukobima, raseljavanjem, klimatskim šokovima i urušavanjem osnovne infrastrukture", zaključuje izvršni direktor organizacije Aktion gegen den Hunger Jan Sebastijan Fridrih-Rust, te dodaje: "Te krize se međusobno pojačavaju i guraju milione ljudi u bijedu." Prema procjenama njegove organizacije i organizacije "Welthungerhilfe", ukupan broj ljudi koji pate od hronične gladi iznosi 645 miliona.
Osnova Izvještaja o gladi, koji je prvi put objavljen na njemačkom jeziku, jesu podaci iz Globalnog izvještaja o krizi hrane (Global Report on Food Crises, GRFC), analize Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetskog programa za hranu (WFP) i saznanja koja je organizacija Aktion gegen den Hunger prikupila na terenu.
Izronilo zloglasno "kamenje gladi" na kojem piše: "Ako me vidiš, plači"
"Često možemo da pružimo samo hitnu pomoć za spasavanje života"
I ova humanitarna organizacija, koja djeluje u 54 zemlje, kritikuje snažno smanjenje budžetskih izdvajanja za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć od 2023. godine. "Sve češće smo primorani da obustavljamo programe od životnog značaja, dok potreba za podrškom istovremeno raste", upozorava izvršni direktor Fridrih-Rust.
"Često možemo da pružimo samo hitnu pomoć za spasavanje života, dok dugoročne projekte koji ljudima pomažu da postanu otporniji i da sami osiguraju sredstva za život, moramo da obustavimo", objašnjava direktor organizacije Aktion gegen den Hunger, opisujući lančanu reakciju koju naziva "začaranim krugom".
Afričke zemlje su najteže pogođene
Na rang-listi deset zemalja sa najvećim apsolutnim brojem ljudi koji se suočavaju sa visokim nivoom akutne prehrambene nesigurnosti dominiraju afričke države. Na vrhu su Nigerija, Kongo i Sudan. Južni Sudan se prvi put našao na ovoj listi. U toj zemlji više od 80 posto stanovništva sada zavisi od humanitarne pomoći.
Fridrih-Rust istovremeno upozorava da ne treba pogrešno tumačiti podatak da je broj ljudi obuhvaćenih ovom rang-listom pao sa 197 na 177 miliona. Zbog nedostatka podataka, ovog puta nisu mogle da budu obuhvaćene neke zemlje pogođene ozbiljnim krizama, poput Etiopije. Samo u toj istočnoafričkoj zemlji je prethodne godine oko 22 miliona ljudi bilo suočeno sa visokim nivoom akutne nesigurnosti u snabdijevanju hranom.
UN upozorava: El Nino bi mogao 'gurnuti' 50 miliona ljudi u akutnu glad
"Pomoć nije samo moralna obaveza"
Prema ocjeni organizacije Aktion gegen den Hunger, nema sumnje u to šta je potrebno učiniti: međunarodna zajednica mora da se pozabavi uzrocima kriza i stvori uslove koji će ljudima omogućiti da dugoročno žive bez gladi. "Pomoć nije samo moralna obaveza", naglašava Fridrih-Rust.
Smanjivanje sredstava za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć, upozorava on, predstavlja kratkovidu politiku. "Ko danas štedi, samo prebacuje račun na sutra, a na kraju će taj račun biti znatno veći."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.