Sve više novca za vojske širom svijeta

U svijetu se troše rekordne sume na vojsku. Kako piše u novom izveštaju stokholmskog instituta SIPRI, glavni razlozi su inflacija, rat u Ukrajini i američka trka u naoružavanju sa Kinom.

Što više problema i sukoba, to više para. To je ključni nalaz izvještaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) koji je objavljen ovoga ponedjeljka (24. april). U prošloj godini je, kako se navodi, zabilježen skok od 3,7 posto u izdacima za odbranu, što je najveći godišnji skok od kada postoje ovi podaci.

"Bez obzira da li ekonomije funkcionišu bolje ili lošije od očekivanog, vojska dobija više finansijskih sredstava nego ranijih godina, zapravo više nego ikad ranije u istoriji", kaže istraživač SIPRI Nan Tijan, jedan od autora izvještaja.

Trending

Oglasio se Emir Suljagić nakon govora Davida Camerona

Ovoga puta to nije iznenađenje. Otkako su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu, veliki broj evropskih zemalja je najavio rekordna davanja za vojsku. Zapravo, članice NATO troše svake godine sve više još od 2014. kada je Rusija anektirala Krim.

"Čini se da brojne evropske zemlje sada pokušavaju da utegnu sve aspekte odbrane, ceći izdaci za vojsku su signal da se odvrati Rusija", dodaje Tijan.

22.04.23. 17:59

Upoznajte najveći turski ratni brod "TCG Anadolu"

Više je možda i manje

Ipak, iako je ukupna suma data na armije širom svijeta u prošloj godini prevalila magična dva biliona eura, udio BDP-a utrošenog na odbranu pao je za 0,1 posto. Brojne zemlje su u proteklih desetak godina počele da troše bitno više na vojsku, recimo Kina (63 posto više), Indija (47 posto), Izrael (26 posto), no i tamo je procenat ukupnog BDP-a za odbranu opao.

To znači da ekonomski rast nadjačava rast troškova vojske. Tome treba dodati da veliki dio povećanih troškova otpada na inflaciju. Recimo, njemačka vlada je prošle godine najavila historijski paket od dodatnih sto milijardi eura za vojsku. Ta suma nije uključena u izvještaj SIPRI jer još ništa nije potrošeno.

Zbog inflacije i ekonomskog rasta, čak i sa tom sumom bi Berlin mogao da ostane ispod cilja NATO da troši dva posto BDP na odbranu, izračunao je nedavno Njemački institut za privredu.

Načelno, više novca ne znači da je na svijetu više tenkova, podmornica ili borbenih aviona. U troškove koje SIPRI prati spadaju i izdaci za plate vojnika i civilnog osoblja, kao i za uniforme i slične potrepštine.

Amerikanci troše tri puta više od Kineza

Usamljene na vrhu su Sjedinjene Američke Države (SAD) koje su prošle godine dale 877 milijardi dolara na vojsku – to je skoro 40 posto svjetske potrošnje za odbranu.

Gledano prema ukupnoj ekonomiji SAD, to je manji udio nego prije deset godina i pogotovo nego u vrijeme Hladnog rata kada je oko deset posto BDP trošeno na odbranu. Pa ipak, kako kaže Nan Tijan, ta ogromna ulaganja u vojsku omogućavaju SAD da pokazuju moć i "šire uticaj u ostatku svijeta".

Na drugom mjestu je Kina sa 292 milijarde dolara. Ova komunistička zemlja je ujedno i razlog zašto je SAD povećao svoj odbrambeni budžet. A mnogi američki službenici i bezbjednosni analitičari upozoravaju da je Kina ozbiljan gigant po vojnoj sili.